Antonijević: Dijalog da ne rastegne rešavanje pitanja Kosova

Vesti 21. avg 201709:09 > 09:09
N1

Milan Antonijević iz Jukoma kaže da se nada da svrha unutrašnjeg dijaloga neće biti da rastegne rešavanje pitanja Kosova. Rok za izmenu Ustava je do kraja godine, Antonijević smatra da mora biti duži. Osvrćući se na neophodne promene u pravosuđu, kaže da treba ukinuti probni period za sudije i izmestiti politički uticaj iz VSS i DVT.

Više od tri i po godine prošlo je od kada je Srbija otvorila pregovore o članstvu u Evropskoj uniji na političkom nivou. U tom periodu, otvorili smo 10 pregovaračkih poglavlja od kojih smo dva u istom danu i zatvorili. Uvek kada se govori o pregovorima, posebno se označavaju Poglavlje 35 kao važno u političkom smislu, pošto se bavi odnosima Beograda i Prištine. Tu su i poglavlja 23 i 24 koja prate neformalni status „najvećeg posla“ koji će Srbija morati da uradi u pristupnim pregovorima, jer se odnosi na pravosuđe. Uslov za zatvaranja Poglavlja 23 podrazumeva promenu Ustava upravo zbog načina na koji naš najznačaniji pravni akt definiše imenovanja u pravosuđu.

Milan Antonijević, koordinator radne grupe Nacinalnog konventa o EU za Poglavlje 23 i predsednik Jukoma, kaže da su, od trenutka kad je doneta odluka o otvaranju Poglavlja 23 (18. juna 2016), do sada usvojeni razni zakoni, neke radne grupe su formirane, izmenjen je naš krivični postupak…

Najvažnije je da vidimo u ovom periodu kako se to odnosi na samo suđenje, da vidimo šta je država uradila zaista, naveo je.

U petak je održan sastanak Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji povodom kvartalnog izveštaja o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23. Navedeno je da je „od ukupno 27 aktivnosti koje su predviđene Akcionim planom, Srbija je njih 12 u potpunosti realizovala, 10 aktivnosti je ostalo crveno, dok se njih pet vodi kao delimično realizovano“.

Antonijević ocenjuje da izveštaj deluje realno i da pokazuje da su neke stvari urađene, neke nisu, ali i  da su učinjeni neki napori. Istakao je to što su sve institucije sada same dostavile izveštaje o tome šta su uradile kad je u pitanju Poglavlje 23. Sada je na nama i građanima da ocenimo koliko ima napretka, i da pratimo koliko se poštuju propisi, dodao je.

Antonijević naglašava da je usvojen kodeks ponašanja narodnih poslanika po kome ne smeju da  komentarišu presude, zatim zabrana članovima Vlade komentarisanja nepravosnažnih sluičajeva. On dodaje da će to biti jednostavno građanima da prate – putem prenosa sednica Skupštine.

Do sada nije urađen nacrt Tužilačke strategije za istragu i gonjenje ratnih zločina, stalo se sa kadrovskim jačanjem Tužilaštva za ratne zločine, kasni priprema izveštaja tužilaštva koji će javnosti predočiti šta je sve urađeno u pogledu svih krivičnih optužbi od 2005. godine…

Komentarišući to, Antonijević navodi da ima kašnjenja, ali da treba dati rok državnim organima i našem pravosuđu, dodajući i da se čeka promena Ustava. Ima određenih pomaka, ali moramo biti iskreni s građanima, i videti da li ima pomaka kad uđete u sudnicu, da li je isto u Beogradu i Nišu, dodaje.

Na pitanje da li građani mogu da osete promene u pravosuđu, Antonijević ocenjuje da se vide mali pomaci, ali i da je postavljena osnova: „Sami temelji vladavine prava su tu. Ono što nam sledi u narednih nekoliko godina je da pokažemo da li se svi zakoni poštuju“.

Prema Akcinom planu za Poglavlje 23, Srbija se obavezala da će do kraja godine biti izmene Ustava.

„Rok koji je država Srbija sama sebi zadala je kraj 2017. međutim sama javna rasprava nije otvorena široko, građani u krajnoj liniji moraju dati ocenu na referendumu o Ustavu… Mora se dati duži rok“, kazao je.

Naša procena je da to nije realno do kraja godine, ukoliko ne želite da žurite i imate situaciju iz 2006. godine, kada se nije ni raspravljalo o Ustavu koji je pisan na brzinu, u kome nema ni evrointegrativne klauzule, dodaje. To nije nešto što želimo, jer Srbija treba da pokaže da želi da podeli tako nešto sa svojim građanima, kaže Antonijević.

Važeći Zakon o referendumu i narodnoj incijativi je iz 1998. godine i on propisuje da je za uspeh referenduma neophodno da na njemu učestvuje preko 50 odsto građana i da 51% izglasa promenu. Upitan da li su građani zainteresovani za tu temu, i da li se može očekivati potrebna izlaznost, Antonijević kaže:

„Zato želimo i dužu raspravu, da pojasnimo šta je svrha izmene Ustava. Verujemo da uz neke jasne poruke možemo motivisati građane da izađu na referendum i glasaju za izmenu, ako bude neka suštinska izmena“, rekao je.

Ukinuti probni period za biranje sudija

Prema sadašnjem stanju stvari, Skupština Srbije postavlja nosioce pravosudnih funkcija.

„Trebalo bi to vratiti poravosuđu, sudijama i tužiocima, da kroz Visoki savet sudstva (VSS), telo koje sada postoji, ali koje ima određene političke uticaje, takođe i kroz Državno veće tužilaca (DVT), da se ove dve funkcije same biraju, da imaju mogućnost i predlaganja. A i da nemate opstrukcije u Skupštini, da nekoliko meseci imate predloge DVT za tužioca, na primer, za ratne zločine, a da Skupština o njima ne odlučuje duži period, i tako blokira procese koji su neminovni“, rekao je.

Jukom smatra da je potrebno ukinuti probni period za biranje sudija, od tri godine: „Nekako se onda  više okrećete onima koji će vas ponovo birati – Narodnoj skupštini i poslanicima“.

Naveo je da VSS i DVT moraju da preuzmu više funkcija u okviru pravosuđa, da treba da se razjasni podela vlasti – kontrola između izvršne i zakonodavne vlasti, koja se ne sme odnositi na pravosuđe…

Antonijević kaže da po tom pitanju nema mnogo suprotstavljenih mišljenja. „Vlada, takođe, govori o tome da se politički uticaj iz ova dva tela treba izmestiti… Da nemate ministra, u ovom trenutku ministarku, koja je i članica ova dva tela (VSS i DVT), takođe i Narodnu skupštinu čiji predsednik odbora sedi u ovom telu… To ste mogli da uradite i bez promene Ustava“, konstatuje Antonijević, dodajući da oni ničim (ministri, predsednik odbora) nisu obavezani da sede na tim sednicama.

Na pitanje zašto se promene u pravosuđu dešavaju tako teško, Antonijević kaže da je razlog i u unutrašnjim potresima. Sudijama i tužiocima treba prepustiti svoje nadležnosti, da zaista odlučuju o svom budžetu, ali i da se insistira na integritetu koji dolazi iznutra – od svakog nosioca sudijske ili tužilačke funkcije, kazao je.

O unutrašnjem dijalogu: Zaista je zrelo sesti za sto

Jukom je prihvatio poziv Aleksandra Vučića da učestvuje u unutrašnjem dijalogu o Kosovu.

Antonijević je rekao da očekuju otvoren dijalog, da jasno budu predstavljena rešenja koja su pripremljena svima koji sednu za sto. Smatra da je dobro govoriti o vladavini prava, naročito na severu.

Videćemo koliko je širok taj poziv, vidimo da se civilno društvo poziva, a naš stav je da je zaista zrelo sesti za sto, kaže.

„Nadam se da njegova svrha neće biti da rastegne rešavanje ovog pitanja“, kaže Antonijević, dodajući da očekuje rešenja u tačno određenom vremenskom okviru.

Smatra da je konsenzus neophodan, da su danas međunarodne okolnosti takve da će se blagonaklono gledati na svaki dijalog.

Celo gostovanje pogledajte u videu: