Mišić: Sarađujemo i sa Zapadom, tabloidi veličaju Rusiju

Vesti 25. okt 201717:52 > 18:02
N1

"Osnovna poruka koju je uputio Hojt Brajan Ji je da je potrebno promeniti percepciju odnosa između Srbije i Rusije i Srbije i Zapada. Realnost je da Srbija sarađuje sa Zapadom i sa NATO, a to se medijski marginalizuje, a veliča se u tabloidima saradnja s Rusijom", kaže spoljnopolitički komentator Milan Mišić.

Mišić je naglasio da su investicije sa Zapada milijardu i po evra, a iz Rusije 80 miliona.

„Niko ne traži od nas da raskinemo odnose s Rusijom, već da se izbalansira percepcija tih odnosa. Podsetimo se naslova iz tabloida o NATO, da nam ubija decu, a Putin nam isporučluje rakete. Srpsko rukovodstvo uviđa potrebu saradnje sa Zapadom, Vučić je rekao da bez saradnje sa SAD ne možemo da rešimo nijedan problem. Ji je pomenuo nazadovanje demokratije, kontrolu štampe, što EU Vučiću nije pominjala. EU nije izvršila pritisak na Srbiju, jer je raspoloženje prema Uniji u opadanju, pa imamo najavu uvođenja nečega što liči na vize, pa eto prepuštamo to SAD“, smatra Mišić.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Nataša Dragojlović kaže da su stavovi američke strane pšoznati, a da nije jasno šta je naša strana rekla u dijalogu sa Jiem i da se zao sada spekuliše. Ona smatra da je poruka Hojta Brajana Jia jasna.

„Američki diplomata se pita kako su predstavljeni rezultati saradnje s EU koja je uložila najveća sredstva u reforme, kako je moguće da je percepcija građana takva, pošto građani vide Rusiju kao najvećeg donatora i prijatelja broj jedan. EU je bila prilično diskretna u izražavanju toga koliko je novca u Srbiju uložila, s druge strane, oni koji promovišu interese Rusije imaju bolju strategiju, bolje su organizovani, ne prezaju od bilo čega, imaju pristup medijima, a koriste jezik koji narod bolje razume. Bilo bi zanimljivo da je Ji poredio i sredstva iz Amerike. Američka pomoć je bilateralna, pomoć od EU su bespovratna sredstva, nisu krediti. to su sredstva su namenjena reformama i dobro je da naši građani znaju koji je to obim“, rekla je Dragojlović.

Ona smatra da EU nije SAD-u prepustila da reguliše odnose sa Srbijom, već da je prava reč „sinhronizacija“. Ona kaže da su SAD značajan partner i da se mnogi procesi ne bi mogli odvijati bez njih.

„Sad avoju moć zasnivaju na realnoj politici, koriste poziciju tvrde moći i slie. EU je sila u nastajanju, ona nastoji da igra ulogu svetskog aktera, koristi meku moć – pregovore, ubeđivanje, diplomatiju. Koristi svoje vrednosti da privuče partnere. Han je rekao da oni nemaju ništa protiv naših prijateljstava, ali ako to ne remeti evropski okvir. Han je koristio blaže formulacije, iako je jasno šta se očekuje od Srbije. Američki diplomata je nastupio sa pozicije velike sile, postavio je svoju izjavu u formi zahteva. Sada treba da vidimo kako je naša strana odgovorila“.

N1

Dragojlović smatra da Srbija ne zna šta su joj spoljnopolitički prioriteti i da se zato stvara konfuzija kod stranih partnera.

„Izostanak odgovora ostavlja prostor za spekulacije, da svako tumači na svoj način. To nije dobra poruka. Mislim da se usklađuje poruka koja treba da bude upućena i unutra i spolja, te poruke često nisu iste, često su i suprotne, jedna za mnjenje druga za partnere. Sada ta poruka mora biti ista“, rekla je ona.

Mišić smatra da je odlaganje stava o porukama Hojta Brajana Jia nastojanje da se izbegne eskalacija i dodaje da misli da je Vučić svestan da zaoštravanje ne ide u korist.

„Delujemo da smo strateški konfuzni, da ne znamo šta hoćemo, a to se vidi na primeru Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Važno je Rusiji koja insistira na diplomatskom imunitetu, postoje pritisci s obe strane. Imamo jasne ugovore s NATO i oni ne mogu da se porede s humanitarnom misijom. Imamo različite izjave koje vuku na jednu stranu, Dačić i Vulin lobiraju da se dodeli imunitet, Vučić se ne izjašnjava, to je delikatna odluka koju neko odlaže da donese“.

Milan Mišić navodi daje istup Jia pokazao da jedna važna strane ne uvažava naše napore da budemo neutralni.

„Nije moguće nesvrstavanje koje je bilo moguće tokom Hladnog rata, okruženi smo NATO zemljama ili onima koje će biti u NATO i ta neutralnost nije ostvariva. Rusija je već rekla stav, bio je Šojgu, čini mi se da su učestaliji susreti s Moskvom, a poslednji predsednik SAD bio je u Srbiji još 70tih“, kaže on.

Nataša Dragojlović kaže da nam nedostaje strategija spoljne politike, koja bi bila predložena od Vlade Srbije i usvojena u Skupštini i koja bi kristalisala šta usu interesi Srbije.