
Izmene Zakona o Vojsci su preuranjene, a i javna rasprava koja je trebalo da se vodi o tom zakonu i nije bila rasprava, ocenili su gosti N1 u Danu uživo penzionisani general-potpukovnik Petar Radojčić i istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Katarina Đokić.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da su nadležni organi sistema odbrane pripremili izmene Zakona o Vojsci i da su one poslate organizacionim jedinicima Vojske Srbije i Ministarstva odbrane da se o njima izjasne i dostave predloge, sugestije i mišljenja.
Stručnjaci koji su imali uvid u Nacrt izmena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojsci smatraju da se mnoge izmene odnose na povećanje ingerencija ministra odbrane.
"Za jednu javnu raspravu, ova i nije bila tako javna. Ministarstvo odbrane je izdalo saopštenje koje je objavila samo jedna novinasa agencija i to je bilo to...Javnost nije ni znala da može da se uključi u javnu raspravu. Ne bih da spekulišem, ali deluje da se ministarstvo nije dovoljno potrudilo, niti uposlilo sve kapacitete da promoviše ovaj proces", rekla je Katarina Đokić.
Prema rečima Radojčića, takvi pozivi za javne rasprave su karakteristični za sve, pa ni Ministarstvo odbrane nije izuzetak.
"To smo se uverili kad je pripreman i Zakon o BIA, Zakon o policiji, a sada i zakon o Vojsci i odbrani", rekao je Radojčić, koji je i član odbora za bezbednost Demokratske stranke.
Disharmonija u delovanju
On je rekao da se u proceduru usvajanja Zakona o vojsci ušlo preuranjeno, pre nego što je Radna grupa, koja razmatra dokumenta strategije odbrane, završila svoj rad.
Kako je rekao, obrazloženje je da se regulativa Zakona o vojsci usaglašava sa Zakonom o policiji. "A izmene i dopune tog zakona, o policiji, su sada u proceduri. On se dakle, menja. I to je ono što hoću da kažem - postoji potpuna disharmonija u delovanju", rekao je Radojčić. Dodao je da smo svedoci da se u Skupštini Srbije donose nekvalitetni zakoni, često i bez javne rasprave.

U izmenama zakona o vojsci predviđa se i to da vojna policija može, za razliku od prethodnog zakona, da bude upotrebljena van vojske i da o tome odlučuje ministar odbrane.
"To nije bila smetnja ni do sada. To je bilo regulisano svim prethodnim zakonima, tačno je propisano koga obezbeđuje BIA, koga VBA a koga Vojna policija. Određeni su i objekti koji se obezbeđuju i ličnosti koje se obezbeđuju u skladu sa procenom ugroženosti. Tu procenu vrše bezbednosni organi i to nije sporno", rekao je Radojčić.
Dodao je da ne vidi razlog zašto bi ministar odbrane bio taj koji će donositi tu odluku. "Ministarstvo odbrane može da predloži, ali ne znam zašto bi ministar bio taj koji odlučuje", kaže Radojčić.
Katarina Đokić je ocenila da je odredba o vojnoj policiji "svakako problematična", jer, kako kaže, nije jasno iz kog bi razloga ministar odbrane određivao lica koja bi vojna policija štitila van vojske.
"Zašto bi Vojna policija uopšte radila stvari koje joj nisu u nadležnosti", upitala je Đokić.
Dodala je da ta policija "apsolutno ne bi trebalo da ima ovlašćenja van vojske, a ni da ministar odbrane donosi odluke iz domena civilnog sektora".
Pogledajte kompletno gostovanje u Danu uživo:
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare