Karpenter: SAD da "virnu" u centar u Nišu, a Rusi u Bondstil

Vesti 29. nov 201719:43 > 21:16
N1

Mislim da je sasvim u redu da predstavnici Amerike "virnu" u centar u Nišu, ne verujem da će na pogled pronaći nešto problematično. Neka Rusi dođu i pogledaju unutar baze Bondstil, pritom mislim da su posetioci iz Rusije mnogo puta bili tamo u prošlosti, i takođe neće naći ništa zanimljivo, kaže Majkl Karpenter, savetnik Džozefa Bajdena.

Nije tajna da su Sjedinjene Američke Države zabrinte zbog, kažu, sve većeg uticaja Rusije na Balkanu – još preciznije, sve većeg uticaja na Srbiju. U svom poslednjem izveštaju Atlanski savet poručuje da je „nužno istorijsko približavanje SAD-a i Srbije“, a ovih dana „koplja“ su u svojim izjavama lomili komandant Kopnene vojske SAD-a za Evropu general potpukovnik Frederik Ben Hodžis i Marija Zaharova, portparolka ministarstva spoljnih poslova Ruske federacije.

U izveštaju Atlanskog saveta kaže se, između ostalog, da je nužno istorijsko približavanje SAD-a i Srbije. To je poslednji izveštaj Atlanskog saveta koji se zove „Balkan napred, nova američka strategija za region“.

„Mislim da Sjedinjene Američke države moraju da obrate pažnju na specifičnu poziciju Srbije na Balkanu. Ova strategija bi trebalo da približi Srbiju evroatlanskim institucijama – ne vojno nego ekonomski, politički, kulturno. To je, verujem, najbolji ishod za Srbiju i region, kao i Evropu. Takođe, nema sumnje da je to najbolje i za SAD“, rekao je Karpenter.

Pre nekoliko dana, komandant Kopnenih snaga SAD za Evropu general Frederik Ben Hodžiš rekao je da ne veruje u humanitarni karakter Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu već da misli da je u pitanju „fasada“. Karpenter, međutim, kaže, da je to za sada mali centar koji ga ne brine.

„Dok sam bio u Pentagonu, moram priznati da nisam obraćao naročitu pažnju na ono što se dešava u Nišu. Tamo radi ne puno osoblja – ima i Srba i Rusa. Ali mislim da treba da nas brine kada Rusija kaže da će obezbediti posebne usluge za Srbiju i da će to biti poklon, da će to biti donacija regionu – ljudi bi trebalo da se zabrinu i zapitaju šta se krije iza tog poklona i iza tog centra. Da budem precizniji – kada Rusija traži diplomatski imunitet i diplomatski status za zaposlene – ljudi moraju da se zapitaju šta je pozadina, zašto humanitarni radnici treba da imaju diplomatski imunitet i status. To nema baš puno smisla“.

Na reakciju portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, koja je rekla da je centar u Nišu otvoren za vojne predstavnike SAD-a, ali i sugerisala da bi isto baza Bondstil na Kosovu trebalo da bude otvorena za ruske predstavnike, Karpenter je rekao da bi bilo sasvim u redu da Amerika vidi šta se dešava u Nišu, dok su, kako kaže, Rusi u prošlosti već bili u Bondstilu.

„Mislim da je sasvim u redu da predstavnici Amerike „virnu“ u centar, ne verujem da će na pogled pronaći nešto problematično. Neka Rusi dođu i pogledaju unutar baze Bondstil, pritom mislim da su posetioci iz Rusije mnogo puta bili tamo u prošlosti, i takođe neće naći ništa zanimljivo. Ali hajde da pogledamo korak unazad, da bismo razumeli šta se dešavalo pre izjave Marije Zaharove – ona želi da deluje kao da SAD preteruju u vezi sa aktivnostima centra u Nišu. Ja bih vas podsetio da je prošle godine u Beograd doleteo gospodin Patrušev, sekretar Saveta bezbednosti Rusije, da skrene pažnju sa činjenice da su dva ruska operativca bila umešana u zaveru u Crnoj Gori čiji je cilj bio ubistvo predsednika Vlade. Zbog toga je neozbiljno kada ona sugeriše da postoji sličnost između misije KFOR-a na Kosovu i onoga što Rusija pokušava da uradi na Balkanu. Zapravo, nema nikakve sličnosti“.

Rad misije KFOR-a je u zajedničkom interesu i Srbije i vlasti na Kosovu, kao i zajednice na Zapadu, kaže Karpenter. On dodaje da su srpski zvaničnici mnogo puta rekli da cene to što KFOR obezbeđuje stabilnost u regionu i štiti interese Srba na Kosovu.

„Tamo se zaista ništa ne krije, zna se kako i šta se radi u Bondstilu, siguran sam da ne postoji ni problem ni prepreka za zainteresovane. Verujem da su tamo dobrodošli i ruski i srpski zvaničnici“.

Na pitanje šta misli da bi trebalo da bude odgovor SAD i NATO na rusko prisustvo na Balkanu, Karpenter odgovara da je prisustvo Rusije na Balkanu „sasvim normalno i savršeno prihvatljivo“. Kaže da je prirodno da Rusija održava veze sa Balkanom, da postoje kulturne veze sa ljudima koji žive u regionu, uključujući i Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, ali i sve druge države regiona.

„Nema ničeg lošeg u tome. Ali ovde se radi o tome da Rusija, tačnije ruska vlada i naročito obaveštajna služba, pokušava da širi uticaj na region. To je sasvim druga priča. I moramo biti veoma svesni želje za tim uticajem u Srbiji pa i Crnoj Gori – pomenuo sam već dešavanja tokom izbornog dana u Crnoj Gori, koja su organizovana od strane ruske obaveštajne službe – ali i širem regije. Zato, moramo praviti jasnu razliku između potpuno prirodnih i prihvatljivih veza koje se tiču ekonomije, kulture i veoma zloćudnih ali veoma stvarnih aktivnosti koje se dešavaju i koje sprovodi ruska obaveštajna služba“.

Izvesno je da će Srbija u EU, ne vidim nužnost ulaska u NATO

Da li je moguće da Srbija postane članica Evropske unije, iako ne želi da postane članica NATO saveza?

„Naravno da da, sasvim je moguće i sasvim je prihvatljivo i najverovatnije je izvesno da će Srbija postati članica Evropske unije. Samo je pitanje kada će se to desiti. Ako mene pitate – nesporno je da će Srbija ući u EU, jer je to strateški cilj i u interesu je građana Srbije da budu intergisani u evropsku zajednicu i da zajedno sa svojim komšijama profitiraju od zajedničkog tržišta infrastrukturnih projekata i drugih investicija iz EU u region. Sve to je logičan ishod globalizacije i ekonomskog proseriteta regiona. Što se tiče NATO-a, ta odluka je na Srbiji i srpskom narodu. U ovom trenutku, ja ne vidim nužnost ulaska Srbije u NATO i NATO-u nije neophodno da u svom savezu ima Srbiju trenutno. Ali ako jednog dana narod u Srbiji odluči da želi da uđe u NATO – vrata će sigurno biti otvorena. Ta odluka je isključivo na ljudima u Srbiji i trenutan stav da je Srbija vojno neutralna je sasvim prihvatljiv i na mestu“.

Karpenter ne misli da bi NATO trebalo da pritiska Srbiju, jer to nije ni u interesu NATO, a ni u interesu Srbije.

„Kao što sam rekao – ako za 10 ili 20 godina narod odluči da želi državu koja je deo NATO-a, tada neka Srbija aplicira za članstvo. Ali nema potrebe za sada, ni za Srbiju da bude deo NATO-a, a ni za NATO da primi još jednog člana, naročito ako taj član nije privržen želji da učestvuje u radu alijanse“.

Pre nekoliko nedelja Hojt Brajan Ji je boravio u Srbiji i tada je rekao da Srbija ne može sedeti na dve stolice – ruskoj i zapadnoj. Karpenter nije saglasan sa američkim zvaničnikom.

„Veoma cenim njegove veštine, mislim da je veoma taktičan diplomata, sigurno poznaje region veoma dobro, ali ne mislim da je mudro reći srpskom narodu da moraju birati između veza sa Rusijom sa jedne i Zapadom sa druge strane. Za svaku državu u regionu su mogući i dobri odnosi sa Rusijom i sa Zapadom iako, da, jeste možda nekompatibilno sa namerom da se postane članica Evropske unije, ali to nije izbor sa kojim se ljudi u Srbiji trenutno suočavaju“.

Mislim da bi SAD trebalo da imaju snažniju ulogu u pregovorima Beograda i Prištine i da bi to bilo dobro za sve strane koje pregovaraju i posreduju. Da li će ta osoba biti Kondoliza Rajs ili neko drugi – ostavljam Stejt departmentu da odluči, ali uveren sam da bi SADradile u korist normalizacije odnosa, ali i u interesu EU.

Pogledajte ceo razgovor Majkla Karpentera sa reporterkom N1 Jovanom Štetin: