Oglas

Blagojević: Pritisak Prištine na EU za unutrašnje potrebe

author
Jelena D. Petrović
03. dec. 2017. 19:38
>
19:45
BG-DIJALOG BG PR PKG-JDP-1(20171203-181012129).mxf.Still002
N1 | N1

O ideji o uključivanju Vašingtona u dijalog Beograda i Prištine govori se ovih dana. Ta ideja čita se u preporukama Atlantskog saveta. Ipak, dok kosovski zvaničnici na tome insistiraju, za poznavaoce prilika je nepoznanica čemu direktno mešanje SAD može da doprinese, i to u situaciji kada ni EU ne odgovara da dijalog ostane u ćorsokaku.

Oglas

Na pitanje hoće li se SAD uključiti u pregovore o Kosovu, ministar vojni odgovara: "Sve velike sile su uvek tu negde kada se vrše pregovori. Formalno, neformalno, to je jednostavno tako".

I to nekoliko dana posle demantija ministra Ivice Dačića iz Vašingtona da je potpredsednik SAD-a Majkl Pens kosovskim liderima obećao uključivanje Amerike u dijalog.

"To što Tači i Haradinaj pričaju apsolutno je američka administracija demantovala, čak i u razgovoru sa Federikom Mogerini, a to znači da su oni rekli Federiki Mogerini da oni ne stoje iza albanskih izjava", izjavio je Ivica Dačić krajem novembra.

Insistiranje Prištine da za sto sedne i američki predstavnik je nerazumljivo, kaže dopisnik Agencije Beta iz Brisela Dragan Blagojević. To bi, objašnjava, značilo krah pregovora u kojima Brisel posreduje, i u kojima, neformalno, Amerika od početka učestvuje.

 Zato je, dodaje Blagojević, tokom poslednjeg susreta u Briselu Federiku Mogerini naljutilo ponašanje kosovskog premijera Ramuša Haradinaja.

"Koji je vidljivo bio dosta agresivan i tražio, postavljao stvari 'ja hoću tako i gotovo'. Tako nešto u dijalogu, u pregovarima jednostavno ne može. I to nije ni u duhu, kako ponavljaju u Evropskoj komisiji, to uopšte nije u duhu Evropske unije, koja je sva sazdana u nagodbama, kompromisima, da se nađe uvek interes jedne i druge strane", izjavio je Blagojević.

Pritom, promene formata dijaloga nema bez saglasnosti obe strane, jednoglasni su predstavnici vlade Srbije i zvaničnici Evropske unije. Zato je jedino objašnjenje, smatra Blagojević, da pritisak Prištine služi za unutrašnje potrebe, jer bi dijalog uskoro trebalo da dovede do potpisivanja obavezujućeg sporazuma dve strane.

"Zato ja mislim da Priština smatra da ako iza toga stoji i Amerika onda oni imaju neko pokriće, ta vlast u Prištini ima pokriće da kaže eto mi smo uradili šta smo mogli, više nije moglo. Čak i Amerikaci su tu bili i to je to što je moglo da se uradi", ocenjuje Blagojević.

On podseća i da je preporuka Atlantskog saveta pridruživanje Amerike naporima u dijalogu Beograda i Prištine, a ne direktno posredovanje.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama