Nenadić: Da dobijemo što više kritika da bi bilo napretka

Vesti 04. dec 201717:41 > 17:42
N1

Mislim da je za nas korisnije da dobijemo što više kritika u pregovorima sa EU, jer su šanse da nešto uradimo do 2025. veće i trebalo bi se radovati ako dobijemo konkretne kritike za pravosuđe, borbu protiv korupcije da bismo napravili napredak, smatra Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.

Omer Hadžiomerović iz Društva sudija kaže da je akcionim planom za Poglavlje 23 predviđeno da se naš okvir uskladi sa standardima EU i dodaje da je reč o normativnom uređenju, a da će se tek kasnije ispitati delotvornost mera.

„Na normativnom planu jeste nešto postignuto, neki ati su doneseni, neki nisu, nerealno su bili određeni rokovi, a nije vođeno računa o kapacitetima. Za veliki broj aktivnosti zaduženi su isti organi, koji imaju jako mnogo aktivnosti i nisu mogli da stignu da ih obave na kvalitetan način. Niko nas nije terao da određujemo rokove, samo smo hteli da to bude brzo. Treba da vidimo kakav je kvalitet toga što smo uradili, ja bih rekao da to nije na adekvatnom nivou“, navodi Hadžiomerović. 

On kaže da moramo da preispitamo kvalitet onoga što smo uradili.

„Mnogi akti koji jesu doneti moraju da se prepisptiaju sa stanovišta kvaliteta, zbog kratkih rokova doneti su pravilnici koji nisu dobro uredili materiju“, dodaje Hadžiomerović. 

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija kaže da su imali komentar na akcioni plan kada je to bilo omogućeno civilnom društvu i dodaje da je bilo 70 primedaba. On smatra da taj plan nije bio preambiciozan i ističe da se dosta kometara Transparentnosti odnosilo na to da rokovi treba da budu još kraći, a aktivnosti još detaljnije i preciznije.

“ Srbija je donela strategije za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije i mnogi zakoni su morali da budu usvojeni već do kraja 2014. Kada je donet Akcioni plan za poglavlje 23 rokovi su pomereni do kraja 2016, a tih zakona još uvek nema. To ukazuje da možda nije bilo dovoljno ljudi. Ali, bilo je vremena da se angažuju novi ljudi, da je to zaista u punom smislu reči prioritet ove države. Očigledno neke stvari škripe unutar izvršne vlasti, da sve radi kako treba i da postoji rešenost, problemi bi se brže rešavali. Politička rešenost za reforme mogla je da se demonstrira i bez ispunjavanja obaveza formalnih prirode iz akcionog plana. Na primer, depolitizacija procesa izbora sudija i tužilaca, osim kroz izmene Ustava mogla bi se ostvariti i tako što bi ministarka pravde i predsednik skupštinskog odbora za pravosuđe prestali da učestvuju u radu Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. U akcionom planu nije definisano šta je cilj koji treba da se postigne na nivou konkretnih mera, već samo na nivou opštih preporuka, pa to otežava rad i našim državnim organima“, rekao je Nenadić.

Omer Hadžiomerović smatra da je greška u akcionom planu u tome na koji način je predviđemo učeće civilnog društva, jer nije predviđena njegova pomoć.

„Mislim da su morali od početka da uklkjuče civilno društvo kao pomoć, imate razne organizacije koje se decenijama bave tematikom i mogu da pomognu“, naveo je. 

Govoreći o pritisku na pravosuđe, Hadžiomerović je rekao da se pod političkim pritiskom na pravosuđe u javnosti doživljava samo ako neko zove telefonom sudiju, ali dodaje da ti pritisci mogu da budu i drugačiji,

„Oblici pritiska su sada posredni, nema neposrednog, nego ti osećaš da postoji pritisak. Vi objavite presudu, a neko iz politike kaže to je skandalozna odluka, to govori da su oni imali neko očekivanje koje nije ispunjeno“, kaže Hadžiomerović.