Da li će 2018. doneti epilog za brojna višegodišnja suđenja?

Vesti 03. jan 201818:06 > 18:13
Screenshot

Da li će 2018. godina biti plodonosna kada je u pitanju pravosuđe? Veliki broj suđenja koja traju veoma dugo, a za koje je javnost pokazala veliko interesovanje, ove godine bi mogla da dobiju epilog - makar u vidu prvostepene presude.

  Novinar Slavko Ćuruvija ubijen je 1999. godine, a suđenje četvorici pripadnika državne bezbednosti počelo je u junu 2015. godine.

Darku Šariću sudi se po dva osnova – za šverc narkotika, gde je ponovljeno suđenje počelo pre 4 meseca, i za pranje novca – gde je u toku prvostepeni postupak koji je počeo pre skoro sedam godina.

Branko Lazarević, bivši šef kabineta Ivice Dačića, našao se na optuženičkoj klupi tek u februaru 2015. godine, ali je suđenje počelo tek u drugoj polovini te godine.

Biznismen Miroslav Mišković osuđen je posle tri godine suđenja u junu prošle godine, a šest meseci kasnije počeo je postupak po žalbama.

Bivši ministar Predrag Bubalo, kome je suđenje počelo tek u julu 2014. godine, a prvostepeno okončano tek pet dana pre nove godine.

Bez odgovora ostaju pitanja zbog čega suđenje za ubistvo Ćuruvije ulazi u treću godinu, zašto su ročista Branku Lazareviću uglavnom odlagana ili iz kog razloga se na početak suđenja Bubalu čekalo skoro 10 godina. Zamenica urednika rubrike Hronika u dnevnom listu Politika Dorotea Čarnić veruje da se radi o nedostatku političke volje da se određeni slučajevi reše ili uopšte pokrenu.

„U predmetima kao što je Mišković ili sada Bubalo, tu smo vrlo jasno imali politička očekivanja i sud ne može da bude imun na tako nešto. I nikako ne može da se kaže da nema političkih pritisaka bar u tim predmetima. To se isto može reći i za slučaj Šarić… Nemam utisak da se radi o namernom odugovlačenju od strane sudskog veća, ali početak svih tih postupaka zavisi od političke volje“, smatra Dorotea Čarnić.

Slučaj Miroslava Miškovića posebno je zanimljiv, jer je u sred suđenja predsednik višeg suda u Beogadu Aleksandar Stepanović odlučio da iz Specijalnog suda skloni predsednika sudskog veća Vladimira Vučinića, zbog čega je ono počelo ispočetka.

Ponavljanje očekuje i slučaj Darka Šarića, jer je iz Specijalnog suda premešten sudija Aleksandar Trešnjev. Međutim, za Aleksandra Roknića, urednika u dnevnom listu Danas, ilustracija stanja u srpskom pravosuđu je slučaj napada na novinare tokom inauguracije predsednika Srbije, gde je tužilaštvo prvo odbacilo prijave, da bi im Više tužilaštvo vratilo tu odluku na ponovno razmatranje.

„Tužilaštvo očito osluškuje želje politike, odnosno poltičke elite u Srbiji i radi samostalno da bi odbacilo svaki gram sumnje koji bi bacio ljagu na predsednika ili aktuelnu političku elitu u vezi sa tim slučajem, slučajem inauguracije“, smatra on.

Upitan zbog čega je to tako, on odgovara: „Najjednostavnije rečeno, u pitanju je napredovanje u službi, nema drugih razloga“, kaže Roknić.

To je samo deo suđenja koja se i dalje nalaze u fokusu javnosti. Međutim, u toku su i suđenja za brojne malverzacije od pre 15 i više godina, a kojima se ne nazire kraj. Među njima je i najveći broj afera poznatih kao 24 privatizacije, na kojima je nekada insistirala EU, a koje danas gotovo i ne pominju.