Đuričko: Neophodno je da se građani sami organizuju

Vesti 15. jan 201811:52 > 11:52
Bojana Janjić

Evropske integracije Srbije imaju nemerljiv značaj zbog uvođenja pravne sigurnosti, ali i zbog mogućnosti učešća građana Srbije na širem tržištu, što ljude podstiče da pruže više i budu bolji, ocenio je glumac Nikola Đuričko.

„Kad ste deo šireg, evropskog prostora i sistema, imate mnogo više mogućnosti, naročito ako se bavite nekom specifičnom naučnom granom, možete da sretnete mnogo ljudi koji se time bave i da se uključite u rad“, rekao je Đuričko juče u Loznici, na disukusiji o evrointegracijama i aktivizmu u okviru projekta „Evropa za mene“ u organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji.

On je ocenio da jezik čini prostor bivše Jugoslavije jedinstvenim kulturnim prostorom, i da treba iskoristiti. To što se građani Srbije lako razumeju s komšijama Hrvatima, Bosancima i Crnogorcima i imaju mogućnost da se obrate mnogo širem auditorijumu.

„Mi već živimo na evropskom kulturnom tlu i neminovno pripadamo tom prostoru, nama je usađena helenska mitologija, i tu nema nikakve prisile da postanemo Evropljani. Srpska kultura je deo evropske kulture, ne možemo van toga da se izrazimo, jer nismo azijska kultura“, rekao je Đuričko.

Đuričko, koji dosta vremena provodi glumeći u Londonu, rekao je da je da je priča o gubitku identiteta zbog ulaska u EU besmislica, nacionalistička priča za koju mu nije jasno „kako prolazi“.

Smatra da je način borbe protiv tih predrasuda da se ljudi informišu i saznaju validne informacije.

„Da li su Francuzi izgubili kulturni i nacionalni identitet ulaskom u EU? Mislim da nisu, Nemci i Italijani takođe. Bugari, Rumuni i Česi isto nisu. Zapravo, baš vas ulazak u EU tera da bolje definišete svoj kulturni i nacionalni identitet“, naveo je poznati glumac.

Ne moramo svi da se bavimo politikom, ali moramo biti obavešteni

Kad je reč o aktivizmu, navodi da čovek ne mora baš da se bavi politikom, ali da mora da se interesuje i da bude obavešten, jer ako se ne uključi, uključiće se neko drugi. „Ako se vi ne zainteresujete gde se odlaže otpad u Loznici, niko drugi neće, jer se to nas tiče, to nije pitanje političkih partija“, rekao je Đuričko.

Rekao je da treba da prevaziđemo naviku koja nam je ostala iz socijalizma – da će država svime da se bavi i sve da reši, i da je sad neophodno da se građani sami organizuju.

Odlazak mladih iz zemlje je problem celog nekadašnjeg istočnog bloka, a ne jedino Srbije, ali je opasno što ti ljudi odlaze nepovratno, navodi Đuričko i dodaje da je za zaustavljanje tog trenda potrebna pravna sigurnost, koja je suštinska tekovina EU, ali i dogovor o vrednostima našeg društva, kako bi mladi ljudi videli neku perspektivu ostanka u zemlji.

„A perspektiva se stvara tako što ćemo prvo sami da je vidimo, pa da ubedimo nekog komšiju, pa će onda on nas da osokoli, pa onda nađemo četvrtog komšiju“, rekao je.

On je dodao da nije problem u zakonima, pošto su svi potrebni zakoni manje-više usvojeni, već je problem što ne shvatamo da je zakon „deo uređenja stvari“, i što ne postoji strah od kazne jer se zakoni ne primenjuju.

Kao paradoks je naveo primer da neko ko 30 godina ne plaća račun za Infostan, dobije 60 odsto popusta, dok neko ko plaća redovno ima popust pet odsto. „Predugo živimo u sistemu koji te tera da zaobilaziš pravila i da ‘hvataš krivinu’, što je možda dobro za snalaženje u životu, ali nije dobro na nivou društva, jer se čovek koji je legalno izgradio kuću i platio porez oseća kao idiot“, kazao je..

On je ocenio da će takvo stanje opstati dok društvo ne bude spremno da utvrdi poreklo imovine i da postigne da pravila važe za sve. Smatra da je lako preokrenuti situaciju i nagraditi onoga ko plati račun na vreme, a kazniti onog ko to ne učini.

Mladi ne smeju da budu nezainteresovani i neobavešteni

Đuričko smatra da kultura mora da bude donirana, a ne prepuštena slobodnom tržištu, jer bi u tom slučaju samo bogati ljudi imali mogućnost da gledaju predstave.

Problem je, navodi Đuričko, što građanima Srbije kojima je socijalizam nekada detaljno objašnjavan, niko nije objasnio tranziciju i kapitalizam, kao i to što se kao društvo nismo dogovorili gde želimo da stignemo i kakva država želimo da budemo.

Popularni glumac je kazao i da nema razumevanja za neinformisanost mladih u vreme inerneta.

„Kako možete da budete nezainteresovani i neobavešteni? Ako vas nešto interesuje, možete lako o tome da se informišete, da nađete istomišljenike. Bitno je da se okružite stvarima i ljudima koji vas zanimaju i da imate ambiciju. Ništa vas danas više ne koči“, rekao je Đuričko.

Pomenuo je i da istaknute ličnosti srpskog društva uglavnom nikad nisu bile u pozorištu, i jedno istraživanje prema kojem je pet odsto građana Srbije jednom bilo u pozorištu, a tri odsto ide redovno, dok je 10 odsto bilo jednom u bioskopu, a redovno u bioskop ide svega pet odsto.

„Ja prosto ne mogu da verujem u te brojke. Nije bioskop daleko, da li je moguće da te ništa nije privuklo nijednom? A da ne pričamo o nekim izložbama i razvijanju kulturnih potreba“, navodi on.

Ocenio je da taj problem oslikava slabost jednog društva, pošto kulturna ponuda postoji i zanimljiva je.