
Premijerka Ana Brnabić kaže za N1 da se nada da će već u narednih nekoliko nedelja biti rezultata kad je u pitanju zahtev Slovenije za 313 umetnina iz srpskih muzeja, odnosno da neke od njih neće biti predmet međuvladine komisije, već bilateralnih razgovora.
Posle zajedničke sednice vlada Srbije i Slovenije, premijerka je susretom sa predsednikom Borutom Pahorom, završila posetu toj zemlji.
Premijerka Brnabić je svom slovenačkom kolegi Miru Ceraru prenela da utiče na Kosovo, kako bi primenilo dogovore iz Briselskog sporazuma, a za N1 kaže da je, između ostalog, o tome bilo reči i na sastanku sa Pahorom.
"Očekujem iskreno, posebno od zemalja koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, da očekuju od Prištine da bude dovoljno ozbiljna da primeni sporazume koji su dugo i teško pregovarani i na kraju potpisani, a mi se bližimo petogodišnjici od potpisivanja Briselskog sporazuma", rekla je.
Zamolila sam predsednika Pahora koji, takođe, kaže da je krajnje vreme da se Briselski sporazum primeni, i pre svega da se formira ZSO, dodala je, navodeći da slovenački šef države treba uskoro da ide u posetu Prištini.
Između Srbije i Slovenije nema mnogo otvorenih pitanja, ali jedno postoji - pitanje sukcesije kulturnog dobra. Premijerka je u jednom trenutku rekla - nema sumnje da je Kekec slovenački. Na pitanje da li to nagoveštava da će umetnine sa spiska 313 umetničkih dela koja traži Slovenija, biti i vraćene, premijerka je rekla da je za neke stvari lakše da se razdvoje da li su srpske ili slovenačke i neke stvari okje su teže.
Radi međuvladina komisija formirana za to, dodaje. "Ja sam predložila da neke te lakše stvari, kao što su filmovi ili automobili koji su tada bili pozajmljeni na pet godina Sloveniji - da te stvari ne ulaze u rad međuvladine komisije, već da se sa njima dogovorimo da ta razmena ide brže i lakše, i da bude jedan dobar signal kako ćemo mi dalje razgovarati. To ćemo mi sigurno završiti u bilateralnim razgovorima, ne verujem da će tu biti problema... Mi to sad već kolokvijalno zovemo "projekat Kekec" i verujem da ćemo naći način da se to reši. To je jedino otvoreno pitanje koje imamo sa Slovenijom sa kojom imamo dobru i političku i ekonomsku saradnju, ja se nadam da ćemo u narednih par nedelja imati već neke prve rezultate", navela je premijerka Srbije.
Govoreći o investicijama jedne zemlje u drugu, konstatovala je da postoji veliki disbalans.
"Ukupne slovenačke investicije u Srbiji su oko milijardu evra, ukupne srpske investicije u Sloveniji su oko 100 miliona evra... Ali, u poslednje vreme se to malo menja, a i Slovenija jeste nešto manja zemlja, sa manjim tržištem, pa je disbalans logičan, ali i on se menja... Ono što je značajno je naša trgovinska razmena koja je na jako zavidnom nivou i nastavlja da raste. Ali ono što je važno, gde postoji velika šansa, je da naše kompanije zajedno sa onima iz Slovenije, nastupaju na nekim trećim tržištima, o tome je danas bilo govora. Deficit se smanjuje, izvoz iz Srbije u Sloveniju je 2017. godine skočio na 16,2 posto, a izvoz iz Slovenije u Srbiju za nekih 2,4 odsto i tu stvari dolaze u balans", rekla je premijerka.
Važno je da je na poslovnom forumu danas bilo manje stolica i mesta nego zainteresovanih privrednika za saradnju, istakla je premijerka.Danas nakon sednica dve vlade potpisano je nekoliko sporazuma. Najzanimljivi je onaj o zapošljavanju državljana Srbije u Sloveniji.
Pahor: Stvoriti bolje uslove za direktniju saradnju privrednika
Predsednik Slovenije Borut Pahor je istakao da je obaveza dve vlade da ostvare bolje uslove za direktniju saradnju svojih privrednika.
Brnabić i Pahor su se, na sastanku, saglasili da su Srbija i Slovenija "posvećene unapređenju saradnje kroz otvoreni politički dijalog i uzajamnu podršku u važnim pitanjima", saopštila je Vlada Srbije.
Ukazali su i na značaj saradnje kroz regionalne inicijative i procese, kao što sue Berlinski proces i proces Brdo-Brioni koji su, kako je navedeno, znatno doprineli produbljavanju saradnje na Zapadnom Balkanu.
Kao veoma važna, navedena je i saradnja u okviru "mehanizma" saradnje Kine i zemalje Srednje i Istočne Evrope.
Ana Brnabić je rekla Pahoru da Srbija izuzetno ceni pomoć i podršku Slovenije u procesu svoje evrointegracija, i da je prijem u EU strateški spoljnopolitički cilj Srbije.
"Indikatori pokazuju ozdravljenje srpske ekonomije"
Premijerka Brnabić izjavila je u Ljubljani da svi indikatori polako pokazuju ozdravljenje srpske ekonomije i da Vlada Srbije ima odgovornost nastavi sa unapređenjem poslovnog okruženja.
Brnabić je na otvaranju Poslovnog foruma u glavnom gradu Slovenije rekla da "Srbija danas ne izgleda kao država kakva je bila pre samo četiri godine", kada je, kako je navela, imala ozbiljne finansijske i ekonomske probleme, a da sada "može da se pohvali fantastičnim rezultatima".
"Srbija danas svakako ne izgleda kao država kakva je bila pre samo četiri godine, kada je imala ozbiljne finansijske i ekonomske probleme. Po nekim analizama Svetske banke, Srbija je tada bila na tri do šest meseci od bankrota, i prethodna vlada na čelu sa tadašnjim premijerom, a sadašnjim predsednikom Aleksandrom Vučićem, u kojoj sam ja bila ministarka državne uprave i lokalne samouprave, preduzela je nepopularne mere fiskalne konsolidacije", rekla je Ana Brnabić.
Dodala je da su te mere bile "do te granice restriktivne" da je Vlada Srbije morala da smanji penzije, što govori, kako je navela, koliko su bile teške i neophodne.
"Te mere du dale rezultate. Možemo da se pohvalimo fantastičnim rezultatima u Srbiji... da se pohvalimo makroekonomskom stabilnošću, fiskalnom konsolidacijom, fiskalnom disciplinom, drastičnim padom javnog duga, koji danas oko 58 odsto BDP-a, imamo nezaposlenost od oko 12 odsto, ali je nezaposlenost mladih oko 30 odsto, međutim 2014. je bila oko 50 odsto", kazala je premijerka.
Ana Brnabić je rekla da svi indikatori polako pokazuju "ozdravljenje srpske ekonomije".
"Srbija je zahvaljujući refromama tokom 2017. privukla direkektnih stranih investicija u nivou od oko 2,6 milijarde evra, što je daleko više nego ceo region zajedno", izjavila je Brnabić.
Kako je rekla na Poslovnom forumu u Ljubljani, Vlada Srbije sada ima odgovornost "da na toj zdravoj osnovi napravi značajan iskorak ka mnogo dinamičnijem rastu" i da nastavi unapređivanje poslovnog okruženja.
Ona je rekla i da je Slovenija jedan od najznačajnijih stranih investitora u Srbiji s mnogo slovenačkih firmi koje zapošljavanju hiljade ljudi, a i da je firmi iz Srbije sve više na slovenačkom tržištu.
Kazala je i da je trend trgovinske razmene Srbije i Slovenije sve bolji i da je 2017. razmena bila iznad 1,5 milijardi evra.
Podsetila je da su Slovenija i Srbija u aprilu 2017. pokrenule zajedničku turističku promociju u Iranu pod nazivom "Enjoy Serbia, feel Slovenia" što je "simbol i putokaz" saradnje koju treba "dalje širiti na nove industrije i nova tržišta".
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare