Siniša Mali i Goran Vesić "zvezde" funkcionerske kampanje

Izbori BG 28. feb 201819:27 > 19:40
N1

Šta istraživači kažu o toku kampanje? Funkcionerska kampanja, sa neravnopravnim medijskim tretmanom izbornih učesnika. Tako kampanju u njenoj završnici ocenjuju u Transparentnosti Srbija, Birou za društvena istraživanja i Cesidu, organizacijama civilnog sektora koje prate izbore i izbornu kampanju.

Da gradonačelnik doručkuje sa radnicima GSP-a, da se vozi autobusom. Da gradski menadžer sa razumevanjem sluša o problemima u Prihvatilištu za odrasla i stara lica.

Sve to možemo da vidimo u kampanji i sve to nevladine organizacije koje posmatraju izborni proces zovu – funkcionerska kampanja.

„Glavne zvezde su Siniša Mali i Goran Vesić, koji imaju oko 50 odsto više promotivnih aktivnosti nego u neizbornom periodu“, kaže Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija.

Da budu zvezde funkcionerske kampanje opozcionari nemaju priliku, a nemaju ni jednak medijski tretman, pokazuje monitornig medija Biroa za društvena istraživanja. Najzastupljenija je lista koja nosi ime predsednika države i po vremenu u informativnim emisijama elektronskih medija nalazi se odmah iza Aleksandra Vučića kao predsednika države. 

Imale su i opozicione liste svoje vreme u elektronskim medijima, ali su one koje važe za najjače, u najvećoj meri predstavljane u negativnom kontekstu. 

„Jedna grupa jeste vlast i vladajuća stranka, koji su predstavljeni pozitvino. Druga grupa jeste ono što bi se moglo nazvati neželjena opozicija, a to je ona uticajna opozicija koja bi mogla da postigne neki rezultat na izborima i ona je dominantno negativno predstavljena.
I imate trećeg aktera, to je poželjna opozicija koja nema velike šanse na izborima i ona se predstavlja dominatno pozitivno. I to je model“, objašnjava Zoran Gavrilović, Birodi.

Taj model ima svoje efekte. Kada su istraživači CeSida pitali Beograđane kome najviše veruju da može da reši njihove probleme – 44 odsto opredelilo se za nekog od aktera aktulene vlasti – gradske, republičke ili za predsednika Republike. 12 odsto poverenje ima u opoziciju. 

„Ovo jeste pokazatelj poverenja ili nepoverenja koje imaju građani u određene stranke i očigledno je da u ovom momentu to poverenje više ide na ruku vlasti nego što ide na ruku opoziciji“, kaže Bojan Klačar, CeSid.

Da dobiju poverenje Beograđana, pretendentima na odborničke mandate, ostalo je nešto više od 24 sata, jer u četvrtak u ponoć počinje izborna tišina.