Venac srpskih vojnika Mihailoviću – bruka ili ništa sporno

Vesti 10. maj 201821:32 > 21:33
N1

Za istoričara Milivoja Bešlina je "bruka" to što je grupa srpskih vojnika položila vence na spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću, dok je s druge strane predsednik države bio u Moskvi na čelu kolone ruskog Besmrtnog puka, dok istoričar Čedomir Antić ne vidi zašto bi to bilo kontradiktorno.

Fotografija pripadnika Vojske Srbije koji u uniformama polažu venac na spomenik Dragoljubu Mihailoviću i streljanim ravnogorcima pojavila se ovih dana na društvenim mrežama i izazvala reakcije u javnosti. Ministarstvo odbrane, međutim, saopštilo je da zvanična delegacija Vojske Srbije nije položila venac na spomenik.

„Mislim da je to jedna velika bruka koja se sad dešava kod nas, mi moramo najpre znati koga su oni tamo predstavljali, ko ih je poslao, da li su bili, koje je obrazloženje toga, ako su išli samoinicijativno, da li će neko da snosi kosekvence. Dakle, vi polažete vence u ime zvanično države i vojske na spomenik poraženom u Drugom svetskom ratu. Ne morate nositi cveće na spomenik pobedniku u tom ratu, ali onda nemojte nositi nikome – to je već po sebi sporno“, rekao je Bešlin.

On je ocenio da je kolaboracija četnickog pokreta apslolutno nepobitna.

„Četnički pokret je nepobitno kolaborantski pokret. Prvih meseci rata on je sarađivao sa partizanima, ali vremenom taj pokret postaje kolaborantski zbog snage i rasta partizanskog pokreta.. Jasna je intencija Draže Mihajlovića ka kolabraciji“, kazao je.

N1

 Antić je rekao da se u Drugom svetskom ratu svet ujedinio protiv fašizma i nacizma, a ravnogorski pokret je od strane saveznika bio priznat kao anifašistički pokret.

Mihailović je je rehabilitovan, sud je saslušao veštake i odlučeno je da on nije sarađivao sa okupatorima. „Jedno je govoriti o zločinima tokom Drugog svetskog rata, a drugo je pričati o kolaboraciji sa okupatorima“, kazao je.

On je istakao i da nema potrebe da se podilazi nacionalizmima – bošnjačkom, hrvatskom i albanskom i da se dokazuje da postoji u Srbiji tokom Drugog svetskog rata nešto što je ekvivalent ustaškog pokreta ili velikoabanskog pokreta koji je bio otvoreno fašistički tokom Drugog svetskog rata.

Antić je rekao da istorija nije nauka i da će uvek biti različitih tumačenja, ali da je problem ovde što postoji visoka politizacija. „Imamo potrebu da kažemo da niko nije grešio u prošlosti“, dodao je on.

Govoreći o podelama na partizane i četnike, Bešlin je rekao da je dobro da je društvo podeljeno.

„Zlo bi bilo da svi govorimo istu tvar. Istoriografija ima svoje interpretacije, problem je što neki istoričari zanemaruju ono što je istoriografski metod, i često interpretacija ne proizilazi iz činjenica. A podela je znak da je društvo pluralno, a pluralnost je uvek dobro došla, loše je samo kad se ne pridržavamo činjenica“, kazao je.

N1

Antić kaže da je revizija istorije stalno u toku. „Kad god izađe nova istorija, na primer srpskog naroda, Evrope, hrvatskog naroda, to je novi pogled.. i to je stalna potreba“, kazao je.

Prema rečima Bešlina, svaka generacija piše svoju istoriju.

„Naučni revizionizam je normalan u istoriografiji, ali mi govorimo o revizionizmu koji ima ideološko političku pozadinu i to treba jasno razlikovati, razlikovati normalno ispitivanje prošlosti od političke upotrebe“, kazao je.