Lopandić: Srbija sporo ka EU, ali to nije samo naša krivica

Vesti 22. maj 201821:50 > 21:53
N1

Duško Lopandić, diplomata i bivši ambasador Srbije u EU, kaže da Srbija još ima puno toga da uradi na putu ka EU, jer je proces proširenja komplikovan, naročito poslednje dve decenije. Taj proces ide relativno sporo, ali to, kako kaže, nije samo krivica Srbije, već i posledica serije kriza koje su se dešavale i dešavaju se unutar EU.

„Nedavno završen samit u Sofiji je s jedne strane, dobar zbog činjenice da nije održan u poslednjih 15 godina uz nekoliko ranijih pokušaja…a s druge strane, ne možemo ni previše pozitivno da ga ocenimo. Međutim, treba da posmatramo ceo kontekst“, izjavio je Lopandić u emisiji Pressing na N1.

Prema njegovim rečima, neke zemlje su na samitu u Sofiji bežale od reči „proširenje“ kao „od zmije“.

„…kao na primer Francuska. Sa te strane, momenat za ulazak u EU još nije došao. Ali, sa proširenjima je uvek komplikovano. To je jedan komplikovan proces, a postao je još komplikovaniji poslednje dve decenije“, ocenio je Lopandić.

Na pitanje da li je tačno da je Srbija, kako su pisali u nekim medijima, bila „minizvezda“ samita u Sofiji i šta bi to moglo da znači, Lopandić je kazao da je Srbija, uz Crnu Goru jedina u procesu pregovora.

„I ovi simbolički gestovi uvek nešto znače. Sam samit je značajan simbolički“, kaže Lopandić.

O izjavi predsednika Crne Gore Mila Đukanovića da je ta zemlja apsolutni favorit za ulazak u EU, bivši ambasador kaže da je proces proširenja mnogo komplikovaniji od ulaska u NATO.

„To joj, ajde da kažemo, daje neku prednost…Otvaranje poglavlja ne znači nešto puno…U perspektivi, ako dođe do proširenja, verovatno će to biti u paketu. U tom smislu, ne verujem da će samo Crna Gora da se uključi. Ako bude proširenja, mislim da smo jaki kandidati da možemo zajedno u EU“, kaže Lopandić.

Ona je naglasio da je Srbija propustila da u EU uđe u „prošlom talasu“, kada je to uradila Hrvatska.

„Nismo samo mi grešili“

„Ja sam u jednom periodu direktno učestvovao u otpočinjanju pregovora sa EU, u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju i mogu da kažem da je početkom 2000. bio veliki optimizam i niko nije očekivao da će ovaj proces trajati toliko. On traje ne samo zbog nas, nego i zbog međunarodnih problema – EU je upala u seriju kriza koja traje do danas“, ocenio je gost N1.

 Istovremeno, kako kaže, i kod nas se desio niz događaja koje su usporile integracije.

„Počevši od ubistva Zorana Đinđića, preko pitanja odnosa sa Crnom Gorom, onda pitanje Haga koje je trajalo godinama, pa 2008. sa jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova, što je dodatno zakomplikovalo celi proces…i došli smo do ovoga gde smo danas“, dodao je.

Na pitanje da li je postojalo nešto što smo mogli da uradimo a nismo, Lopandić kaže da nije postojala nijedna vlada koja se nije, makar formalno, posvetila procesu evrointegracija.

„Ali smo mi krenuli od jako niskog nivoa – imali smo devedesete koje niko nije imao, imali smo sankcije, pad industrijske proizvodnje, trebalo je bukvalno od nule da se krene. To je uticalo i na proces. Sad bi bilo komplikovano da se kaže kada i koliko je svaka vlada doprinosila ovom procesu“, rekao je Lopandić.

Govoreći o najkrupnijim primedbama EU na račun Srbije, a to su reforma pravosuđa, korupcija, kao i stanje medijskih sloboda, Lopandić kaže da je pitanje pravosuđa ključno, ne samo za Srbiju, već i unutar EU.

„Mi smo imali jednu reformu pravosuđa koja je bila tragična. To je tema o kojoj treba da se postigne konsenzus u društvu, i bez obzira na ocene koje daje EU, proces reforme traje…Ona može da se u narednih pet godina ostvari i da se dostigne neki nivo koji bi se ocenio kao zadovoljavajući za članstvo“, kazao je Lopandić.

Problemi s medijima postoje, kaže Lopandić, i dodaje da siste ili slične probleme imaju i ostale zemlje regiona, ali i Evrope.

„Problemi s medijima se ponavljaju i u EU, imate događaje na Malti, u Slovačkoj, Mađarskoj…Činjenica je da, ako pogledamo dokumenat o proširenju Evropske komisije, koji je pozitivan, unutra ima i mnogo negativnih stvari i ocena, tipa da je potreban razvoj pravne države, uspešnija borba protiv korupcije…U tom smislu sigurno da je važno da se i kod nas posveti veća pažnja i medijima“, naglasio je Lopandić.

Kosovo je, kako dodaje, takođe veliko pitanje.

„Proces rešavanja problema s Kosovom mora da se nastavi ako želimo da napredujemo ka EU. Kad će on tačno da se realizuje, to ne znam“, rekao je Lopandić i dodao da je za to nadležan predsednik Srbije koji može i da predloži referendum, ako smatra da je on potreban.

„Hrvatska bi mogla da pokaže više empatije za region“

Na pitanje mogu li države u regionu, Hrvatska pogotovu, koja je članica EU, da uspore proces evrointegracija Srbije, Lopandić kaže da mogu sigurno.

„Da može da uspori, može sigurno. Srbija se nalazi u jednoj nezgodnoj situaciji. U Briselu već godinama slušamo ‘pogrešili smo u slučaju Kipraš, i onda Srbija treba drugačije da odgovori na ta pitanja, ‘pogresili smo sa Slovenijom i Hrvatskom, e sad nećemo da se desi nešto slično’…Meni je pritom nelogično da se kaže ‘rešite sva pitanja pre ulaska u EU’. A šta će onda EU da radi kad uđemo.. Mislim da je to obostran proces“, kaže Lopandić.

On kaže, da baš zato što je članica EU, Hrvatska bi trebalo da pokaže viši stepen razumevanja i empatije i da se, kako kaže, traže rešenja koja zaista predstavljaju rezulat neke ravnoteže interesa i pravde u tome.

Šizofreno ponašanje u diskursu ‘EU ili Rusija’

Govoreći o tome da li je Srbija opredeljena više ka EU ili ka Rusiji, Lopandić kaže da „postoji neka vrsta šizofrenije između javnog diskursa i onome šta se piše u tabloidima i prakse.

„Naša vojska odlično sarađuje i sa NATO i sa misijama EU…Međunarodna kretanja su takva da Srbija stalno mora da ubeđuje partnere u Evropi da je čvrsto okrenuta ka EU“, kaže Lopandić.

 Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici izjavio je nedavno da je Kosovo ključni element za pristupanje Srbije EU, ali ne i jedini, kao i da nema promene formata dijaloga Beograda i Prištine i uključivanja drugih strana. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je ragujući na tu izjavu kazao da treba razmisliti o promeni spoljne politike ako je za EU ključan samo odnos prema kosovskom problemu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je danas izjavio da Srbija ostaje na evropskom putu uz uvažavanje Rusije i Kine i da se njena spoljna politika neće menjati željom bilo kog političara.

„Ja nisam u poziciji da komentarišem izjave ministara, to nije moj posao, ali mogu da primim k znanju ono što su rekli predsednik i premijerka, što je po logici stvari – morate pokazati upornost, i u javnom diskursu i u praksi pokazati neku privrženost tome da se izvrše reforme, a i da se vodi ta politika uključenja u EU“, kaže Lopandić.

S tim u vezi treba raditi i na rešavanju problema u regionu, kojih Srbija ima i sa Hravstkom i sa BiH.

„Kada pogledate ekonomski aspekt, kulturnu saradnju i druge stvari, ponekad izgleda neprirodno da se u toj meri razmenjuju jake reči u regionu. Ponovo se vraćam na Hrvatsku da bi trebalo da pokaže veći stepen empatije. A kada se radi o BiH, iz Beograda je veliki napor uložen da se odnosi u regionu stabilizuju“, ocenio je Lopandić.

Bivši ambasador u EU kaže da je važno da se unapredi ekonomski razvoj, koji je ključ za regionalnu saradnju, ali i za ceo proces evroinegracije.

„Šta će nam Evropa ako ostanemo na ovom stepenu razvoja. Uvek je lakše ako je region stabilan“, kazao je.

Pogledajte gostovanje u emisiji Pressing: