Stejt department: Manje verske grupe diskriminisane u Srbiji

Vesti 30. maj 201815:21 > 15:27
Reuters/Larry Downing

Diskriminacija manjih i netradicionalnih verskih zajednica, u zakonu ali i u praksi, ključna je zamerka Srbiji u godišnjem izveštaju o poštovanju verskih sloboda u svetu američkog Stejt departmenta.

U izveštaju za 2017. godinu navodi se da Ustav Srbije garantuje slobodu veroispovesti i jednakost svih verskih zajednica i zabranjuje podsticanje verske mržnje, ali da zakon stavlja u povlašćeni položaj sedam verskih zajednica koje su definisane kao „tradicionalne“.

Precizira se da verske zajednice po zakonu nisu obavezne da se registruju, ali ukoliko nisu registrovane tretiraju se kao neformalne grupe i nemaju prava ni olakšice koje zakon predviđa za registrovane verske zajednice.

Primera radi, samo registrovane verske zajednice mogu da grade nova mesta za bogosluženje, da poseduju imovinu, da se prijave za restituciju imovine, da dobijaju novac od države za svoje aktivnosti.

Takođe, samo registrovane verske zajednice mogu da otvore račun u banci, da imaju zaposlene, a njihovi sveštenici mogu da regulišu zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i pravo na penziju, a zakonom su izuzete iz plaćanja poreza na imovinu, plaćanja administrativnih taksi i podnošenja godišnjih finansijskih izveštaja. 

Stejt department navodi da druge, netradicionalne verske zajednice i nevladine organizacije „posebne privilegije i tretman“, koje zakon predviđa za tradicionalne verske zajednice, smatraju neustavnim.

Dodaje se i da su pojedine manjinske verske zajednice protestovale zbog procesa registracije koji je za njih veoma kompliklovan i skup zbog čega ne uspevaju da regulišu imovinska prava, poreske olakšice i pravni status.

Kada je reč o diskriminaciji u praksi, u izveštaju se navodi da se ona odnosi uglavnom na manje i netradicionalne verske zajednice.

Mediji su izvestili o javnoj diskriminaciji prema nekim protestantskim verskim zajednicama tokom oktobarskog obeležavanja 500. godišnjice reformacije, dok pojedine novine i portali nastavljaju da objavljuju tekstove koji su kritični prema netradicionalnim verskim zajednicama opisujući ih kao sekte. 

Konstatuje se takođe da je u pojedinim knjižarama dostupna antisemitska literatura i da je Jevrejska zajednica prijavila slučajeve antisemitskih komentara u onlajn medijima, dok su Jehovini svedoci registrovali dva slučaja fizičkog napada i dva slučaja uništavanja imovine. 

Kao pozitivno u izveštaju se navodi da je vlada nastavila proces restitucije imovine koja je oduzeta verskim zajednicama posle 1945. godine i da se procenjuje da je vraćeno oko 70 odsto te imovine. 

Završni deo izveštaja posvećen je politici i angažovanju američke vlade po pitanju verskih sloboda u Srbiji. Navodi se da su ambasada SAD i zvaničnici vlade koji su posetili Srbiju zatražili od predstavnika Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama i Kancelarije za ljudska i manjinska prava da otklone elemente pristrasnosti iz procesa registracije verskih zajednica. 

Takođe, Ambasada SAD je pozvala Vladu Srbije da nastavi proces povratka imovine žrtava holokausta koje nemaju žive naslednike i navela da pažljivo prati razvoj memorijala na mestu koncentracionog logora Staro sajmište iz Drugog svetskog rata. 

U izveštaju se navodi i da su se predstavnici ambasade sastajali sa predstavnicima različitih verskih zajednica sa ciljem da podstaknu razgovore o pitanju međusobnih odnosa tradicionalnih i netradicionalnih verskih zaejdnica u Srbiji, povratku imovine i međuverskom dijalogu.

Podseća se da je ambasador bio domaćin međuverskog susreta za Nacionalni dan slobode veroispovesti, kao i da je organizovao iftar na kom su se okupili članovi dve konkurentske islamske zajednice kako bi ohrabrio saradnju među njima.