Đurić: Umesto smene, reakcija na Radetu mlaka i deklarativna

Vesti 29. jul 201811:17 > 11:18
N1

Govor mržnje se ne sankioniše ni zakonski dovoljno niti ga društvo osuđuje u dovoljnoj meri, ocenio je u Novom danu Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava. Reakcija na tvit Vjerice Radete, smatra, bila je nedovoljna i ona će očigledno proći bez posledica.

Tvit Vjerice Radete jedan je od najekstremnijih primera govora mržnje koji smo godinama unazad imali prilike da vidimo, ocenjuje Đurić i dodaje da je osuda u javnosti bila mlaka i deklarativna. Prava reakcija – pokazivanje odgovornosti bilo bi zakazivanje skupštine za njeno razrešenje – videli bismo koliko poslanika bi to podržalo.

 „Posle tvita Vjerice Radete smo videli da iako je bilo reakcije, ona je bila nedovoljna, nije bila jednoglasna, nisu se svi oglasili…već je odmah kreno da se traži krivac i na drugoj strani, i ona će očigledno proći bez posledica. To što nema konsenzusa po tom pitanju, to govori o odsustvu sistema vrednosti, da znamo šta je neprihvatljivo, a šta poželjno“, kaže Đurić.

Sada će reakcija poslanika, dodaje, pokazati da li imamo savest kao društvo i da li je u našem sistemu vrednosti tako nešto dozvoljeno.

 Đurić ocenjuje da je reagovanje na sporni tvit Radete, u kojem vređa preminulu članicu udruženja Majke Srebrenice, već trebalo da se desi, trebalo je da bude hitno, i Radeta, kao potpredsednika skupštine trebalo je bude odmah smenjena.

I iz vlasti i većeg dela opozicije nema čvrstog reagovanja na govor mržnje, a treba da se pošalje poruka da ovde to nije dozvoljeno, ističe on.

„Ili miting u Hrtkovcima – tu nema sredine, ili podržavate ratnog zločinca ili ste protiv toga, mi nemamo konsenzus u društvo oko toga da li je proterivanje Hrvata bilo dobra stvar ili ne, da li je ljudski život najvrednija kategorija… To je uslov svih uslova, oko toga imati konsenzus“, rekao je Đurić.

Te osnovne vrednosti, dodaje, preduslov su za sve ostalo.

On ocenjuje da stalno govorimo o negovanju antifašističke tradicije u srpskom društvu, ali da mi danas nismo na pravoj strani ako negiramo genocid u Srebrenici -već smo na suprotnoj strani.

„Vojislav Šešelj kao osuđeni ratni zločinac ne može da bude poslanik, tako pise u zakonu i to je naša moralna obaveza, drugo je da se Radeta razreši, i treće – kako se odnosimo prema genocidu u Srebrenici. To je suština tvita Radete i oko toga je trebalo da bude reagovanje u javnosti. Treba da postane krivično delo negiranje genocida u Srebrenici. To znači otklon“, kaže.

Prema njegovim rečima, sve dok podržavamo one koji negiraju taj zločin, stvaramo uslove da se tako nešto ponovo desi, a mi moramo da budemo jako aktivni da sprečimo da se tako nešto ponovo desi. On je dodao da ćutanje, kad je u pitanju odnos prema prošlosti – glasno odzvanja.