Dačić u SB UN: Na Kosovu nema pozitivnih pomaka

Vesti 14. nov 201818:38 > 20:10
Printscreen

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je na Savetu bezbednosti da se na Kosovu ništa suštinski pozitivno nije dogodilo od poslednje sednice Saveta bezbednosti pre pola godine i kritikovao Veliku Britaniju što sednica nije održana u avgustu.

Dačić je na sednici Saveta bezbednosti UN o Kosovu rekao da mnogi smatraju da je status Kosova završena priča, ali da mnogi misle da nije i dodao da mnoge države preispituju odluku o priznanju Kosova, kao i da je 10 država povuklo priznanje.

Šef srpske diplomatije je takođe kritikovao Kosovo zbog pokušaja da postane član Interpola i drugih međunarodnih organiazcija, navodeći da to ne pomaže dijalogu Beograda i Prištine.

„Sa žaljenjem mogu da konstatujem da se ništa suštinski pozitivno nije dogodilo u periodu od poslednje sednice Saveta bezbednosti UN – Zajednica srpskih opština, koja predstavlja stub Briselskog sporazuma, nije formirana sada već više od 2.000 dana, nisu stvoreni uslovi za povratak 200.000 interno raseljenih lica, nije počeo sa radom Specijalni sud, dok skoro godinu dana od ubistva Olivera Ivanovića nije pronađen počinilac ovog gnusnog zločina. Ništa od toga se nije desilo“, rekao je Dačić u Njujorku.

On je dodao da je teško reći bilo šta pozitivno i o onome što se dogodilo, „a to su gruba kršenja rezolucije ovog uvaženog tela, nove provokacije i novi incidenti“.

Naveo je da je Skupština Kosova usvojila zakone kojima će praktično biti omogućena transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u oružane snage da predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom posete Kosovu nije omogućeno da poseti mesto Banje u srpskoj enklavi, kao i da je došlo do upada specijalnih policijskih snaga na jezero Gazivode, za šta je rekao da je „najdrastičniji primer provokacije“.

„Ovo su samo neki primeri incidenata koji narušavaju bezbednost na Kosovu i Metohiji i dodatno komplikuju ionako složenu situaciju. Moram priznati da je nejasno kako neko ovakvu situaciju može da okarakteriše kao stabilnu. Ili možda ‘stabilna situacija’ podrazumeva da su napadi na Srbe dopušteni i sasvim normalna stvar, da ih je bilo, da će ih biti, te da je to nešto što ne zahteva pažnju i reagovanje“, rekao je on.

Dačić je zahvalio Kini koja je sednicu o Kosovu i Unmiku uvrstila na dnevni red i izrazio nezadovoljstvo što to nije uradila Velika Britanija u avgustu uz objašnjenje da je siutacija mirna i da se na terenu ništa ne dešava.

 „Želim da iskoristim ovu priliku da ukažem zašto smatramo da je to pogrešan pristup i zašto smatramo da je upravo u ovom trenutku neophodno da ova tema ostane visoko na agendi Saveta bezbednosti. Na raspravu o tome da li je potrebno održati sednicu ili ne potrošili smo mnogo više od tri sata, koliko sednica Saveta bezbednosti uobičajeno traje. Stvorena je nepotrebno loša atmosfera između Beograda i Prištine, ali i podela među članicama Saveta bezbednosti“, rekao je on.

Šef srpske diplomatije je rekao da je po pitanju učestalosti sednica Savet bezbednosti potreban dogovor svih članica i da se ovde ne radi o tehničkoj stvari.

Dačić rekao da Priština umesto da se usredsredi na dijalog, pokušava da uđe u međunarodne organizacije, „misleći da će tako dokazati državnost, a ne shvatajući da to nije put koji vodi ka bilo kakvom rešenju“.

„Neutemeljenost njenih zahteva, njihova direktna suprotstavljenost osnovnim principima međunarodnog prava, samo dovode do politizacije ovih organizacija, podela i bespotrebnog rasipanja energije. S tim u vezi dozvolite mi da navedem samo jedan očigledan primer – zahtev tzv. Kosova za članstvo u Interpolu“, naveo je Dačić.

On je dodao da „neće Priština u Interpol da bi se borila protiv kriminala, već da bi se predstavila kao nezavisna država“.

Prištini nije ništa smetalo da u roku od 24 sata izruči Turskoj takozvane guleniste, nije joj smetalo što nije članica Interpola, rekao je Dačić i dodao da je je reč o pokušaju zloupuotrebite međunarodnih organizacija koje jesu na neki način deo UN da bi se na mala vrata pokušalo prejudicirati končano rešenje.

Dačić je rekao da je 10 država promenio odluku o priznanaju nezavisnosti Kosova jer su „shvatile da nisu bile dovoljno upoznate sa situacijom i da je neohodno dati šansu dijalogu“, dodajući da bi taj broj mogao značajno da poraste.

„Odluke o povlačenju priznanja se od strane Prištine i pojedinih država osuđujuju, a lobiranje Srbije kvalifikuje kao provokacija. Sa druge strane, za njih je lobiranje Prištine za nova priznanja legalno i ne predstavlja provokaciju. Za njih provokacija nisu ni pozivi na nepoštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta punopravne članice UN koje možemo čuti od pojedinih država za ovim stolom. Znači, vi možete da lobirate da zemlje priznaju Kosovo, a Srbija ne sme da poziva zemlje da povuku priznanje? Reklo bi se da nešto u ovom rezonovanju nije u redu“, rekao je Dačić.

Šef srpske diplomatije je rekao da su okolnosti učinile da se njegovo izlaganje učini „sumornim i negativnim“ i dodao da želi da obraćanje završim pozitivnim porukama, navodeći da je Srbija „najiskrenije zainteresovana za postizanje kompromisa za pitanje Kosova i Metohije“.

„Mi smo opredeljeni za pronalaženje obostrano prihvatljivog rešenja. Takvog rešenja ne može biti bez dogovora Beograda i Prištine, ali ni bez vaše podrške. U tom smislu, ja ponovo apelujem na sve vas da pomognete ovaj proces, da iskoristimo momentum i pokušamo da napravimo iskorak. Dalje podele u Savetu bezbednosti oko ovog pitanja i rasprave na temu treba li nam Unmik ili ne svakako ne doprinose tome“, rekao je on.

Šef Unmika: Primena sporazuma ključna, ZSO centralna tačka

Don Emmert / AFP

Šef Unmika Zahir Tanin rekao je danas pred Savetom bezbednosti UN da, iako se ne sme zanemariti napredak u pregovorima postignut od 2013, ključna stvar za napredak na terenu je primena dogovorenog, a među centralnim tačkama je osnivanje Zajednice srpskih opština.

„Uz sveukupnu pažnju usmerenu ka mogućnostima za postizanje novog političkog kompromisa, da ne bismo trebali da ne uzmemo u obzir napredak ostvaren od aprila 2013. godine i osnovna načela Prvog sporazuma koji je tada potpisan, a koji je uključivao osnivanje Asocijacije ili zajednice većinski srpskih opština. Pomenuta načela i njihova puna implementacija su sastavni deo svakog novog sporazuma, kao i napretka na terenu“, naveo je Tanin.

Kao poteze koji su dodatno podigli tenzije oko Kosova, Tanin je izdvojio zakone o stvaranju vojske Kosova i kosovske carine na robu iz Srbije i BiH.

„Postupci kojima se pokušava prejudiciranje dogovora ne doprinose postizanju političkog kompromisa. Bilo da se radi o bitnijim ili manjim pitanjima, jednostrani postupci nose stalni potencijal da zapale stanje na terenu“, rekao je Tanin.

Šef Unmika je ipak pozdravio želju za nastavkom dijaloga koju su izrazili predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski predsednik Hašim Tači.

Ipak, kako je rekao, svaki politički proces traži i saglasnost društava na koja se odnosi.

„Dogovori na najvišem nivou koji mogu biti postignuti kroz političke pregovore, bez obzira na snagu međunarodne i regionalne podrške, neće uspeti osim ako naiđu na podršku i puno razumevanje i poverenje među zajednicama i pojedincima širom društva. Uveren sam da će lideri obeju strana, kao i činioci koji posreduju u dijalogu, ovo imati čvrsto na umu“, naveo je Tanin.

On je naveo da je za Unmik prioritet izgradnja poverenja među ljudima i zajednicama na Kosovu.

Čitaku: Rezolucija 1244 prevaziđena

UN photo

Kosovska ambasadorka u SAD Vljora Čitaku izjavila je na sednici Saveta bezbednosti u Njujorku da je Rezolucija 1244 prevazidjena i da više nema potrebe za postojanjem Unmika i sednicama SB posvećenim Kosovu.

Na sednici na kojoj je razmatran izveštaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (Unmik), Čitaku je rekla da sednice Saveta bezbednosti o Kosovu „ne pomažu miru i dijalogu“, već da se pretvaraju u „pozorište“ i „zloupotrebljavaju za unutrašnje potrebe“.

„Kosovo se promenilo od 1999. godine. Unmik više nije misija za očuvanje mira, a svakako nije ni administrativna misija. Pozivam vas da ponovo pročitate Rezoluciju 1244 i videćete da se ona odnosi na svet koji je davno nestao“, navela je Čitaku.

Ona je kazala da Priština veruje da resursi UN treba da budu preusmereni na druge probleme i krize u svetu, umesto da se troše na Kosovo.

Povodom zahteva za prijem u Interpol, Čitaku je rekla da će Kosovo moći da doprinosi globalnoj bezbednosti jedino ako postane članica te medjunarodne policijske organizacije.

„Kosovo mora da postane članica Intrerpola. Oni koji opstruišu članstvo Kosova u Interpolu, pomažu organizovanom kriminalu i teroristima. Da li želite da budete na toj listi?“, upitala je predstavnica Kosova.

Dodala je da je odluka o formiranju oružanih snaga „suverena odluka Kosova“ i da Priština taj potez nije načinila radi borbe ili eventualne invazije, već da bi doprinela regionalnoj i globalnoj bezbednosti.

„Niko nema pravo veta na uspostavljanje kosovskih oružanih snaga, to je naša suverena odluka, o tome neće biti dijaloga sa Srbijom. Ta odluka nije kršenje Rezolucije 1244“, ocenila je Čitaku.

Kosovska ambasadorka je rekla da u presudi Medjunarodnog suda pravde, donetoj na zahtev Srbije, stoji da „Kosovo nije prekršilo nijedan medjunarodni zakon kad je proglasilo nezavisnost“, da su „te činjenice nesporne“, da je Kosovo nezavisno i da će to „ostati zauvek“.

„Dijalog (Srbije i Kosova) je jedini mogući put, ali on nikada neće biti vodjen o pravu Kosova da postoji kao država; dijalog je o miru, pomirenju i uzajamnom priznanju“, rekla je Čitaku.

Dodala je da će Kosovo ostati posvećeno svim sporazumima potpisanim sa Srbijom u Briselu, ali je podvukla da „Srbija konstantno nije uspevala da isporuči ono što smo se dogovorili – od energetskog sporazuma do priznavanja kosovskih diploma“, kazala je Čitaku.

Povodom uvođenja kosovskih taksi od 10 odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, Čitaku je rekla da je to bila „neizbežna mera“ jer je Srbija dampingom kršila Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini – CEFTA.

„Naš ministar je poslao brojna pisma Srbiji i BiH na koja nije bilo odgovora“, navela je kosovska ambasadorka.

Čitaku je rekla da među stranama u kosovskom ratu 1990-ih godina nema „moralne jednakosti“, već da postoje „tlačitelji i tlačeni“ i da su „svi svesni ko je tlačitelj“.

„U kampanji etničkog čišćenja koju je vodila srpska vojska, u kosovskom ratu je raseljeno milion kosovskih Albanaca, 20.000 žena je silovano, hiljade su ubijene, a mnogi se još vode kao nestali. Agresor, država Srbija odbija da preuzme odgovornost za zločine“, kazala je Čitaku.

Upitala je da li bi mir u Evropi bio danas moguć „da podstrekači i počinioci zločina iz oba (svetska) rata nisu preuzeli odgovornost“.

Navela je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prilikom posete Kosovu u septembru, umesto da pošalje „poruku mira“, pohvalio nekadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, koga je opisala kao „podstrekača najužasnijih tragedija u Evropi posle Drugog svetskog rata“.

Govoreći o poseti kosovskog predsednika Hašima Tačija jezeru Gazivode, Čitaku je rekla da je Kosovo jedinstveno i da njegov predsednik ima legitimno pravo da poseti bilo koji deo Kosova, a da ni od koga ne treba da traži dozvolu za to.

„Incidenata nije bilo (kada je Tači bio) na Gazivodama – što je Kfor potvrdio, već (je bilo) sutradan kada su srpske paralelne strukture na severu (Kosova) bacile bombu na restoran u kojem je Tači dan ranije popio kafu“, kazala je Čitaku.

Rekla je i da vlada u Prištini treba još dosta da učini na poboljšanju obrazovanja i kvaliteta života na Kosovu, kao i u borbi protiv korupcije i nepotizma.

Ambasadori različito o budućnosti Unmika

Predstavnici stalnih članica Saveta bezbednosti UN izneli su na sednici tog tela u Njujorku različite stavove o budućnosti misije UN na Kosovu (Unmik) i eventualnom mirovnom sporazumu Srbije i Kosova.

Na sednici na kojoj je razmatran izveštaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (Unmik), ambasadorka Velike Britanije pri UN Karen Pirs rekla je da Velika Britanija želi veći i brži napredak u dijalogu Beograda i Prištine, kao i da svi predlozi budu usmereni na povećanje stabilnosti na terenu i bezbednosti gradjana.

Ona je navela da su narodi Srbije i Kosova izabrali svoje lidere da bi predstavljali njihove interese na najbolji način i da London očekuje da oni to i čine.

Kazala je da Velika Britanija podržava ulazak Kosova u Interpol i pozvala druge zemlje da to podrže, rekavši da je kosovska policija pozitivan primer napretka od 1999. do danas.

Ona je odala priznaje Unmiku za ulogu koju je odigrao na Kosovu, ali i navela da London podržava smanjenje te misije UN i smanjenje broja rasprava o tome pred SB UN.

Ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja rekao je da zbog „veoma zabrinjavajuće“ situacije na terenu pažnja medjunarodne zajednice prema Kosovu ne sme da bude umanjena, i dodao da Unmik predstavlja „oči i uši“ mejdunarodne zajednice na Kosovu.

On je rekao da samo Savet bezbednosti može da odlučuje o mandatu Unmika, a da na Kosovu postoje veliki problemi koje treba rešiti uz nadzor medjunarodne zajednice.

Prema njegovim rečima, Priština već pet godina sabotira stvaranje Zajednice srpskih opština, dok je Beograd ispunio sve obećano, pomenuvši pritom integrisanje srpskih policajaca i sudija u kosovski sistem i davanje pozivnog broja Kosovu.

„Želja Beograda je obostrano prihvatljivo rešenje, dok se Priština nada da će Beograd podleći pritiscima iz inostranstva“, rekao je Nebenzja.

Naveo je da je odlazak predsednika Kosova Hašima Tačija na Gazivode bio „čista provokacija“ i da je Rusija „razočarana“ pasivnošću Kfora u toj situaciji. Dodao je da se i brojni drugi albanski potezi mogu smatrati provokacijama.

Nebenzja je rekao da pokušaji Prištine da osnuje vojsku predstavljaju kršenje Rezolucije 1244 i pozvao „Prištinu i njene medjunarodne sponzore“ da prekinu s tim aktivnostima.

Govorio je i o napadima na Srbe i njihovu imovinu i ocenio da Kosovo uzurpira zemlju Srpske pravoslavne cvrkve.

Rešenje kosovskog problema mora biti na osnovu Rezolucije 1244 i prihvatljivo obema stranama i mejdunarodnoj zajednici, naveo je ruski ambasador.

Predstavnik SAD u UN je rekao da Srbija i Kosovo treba da budu fleksibilni u postizanju kompromisa i dodao da će Vašington razmotriti svaki dogovor koji je primenjiv i podstiče stabilnost.

Ocenio je da će sve strane imati korist od priznavanja i prihvatanja realnosti.

Naveo je da je Unmik ispunio svrhu i da bi ta misija UN trebalo da bude smanjena.

Dodao je da SAD podržavaju postepenu transformaciju kosovskih bezbednosnih snaga u vojsku, kao i članstvo Kosova u UN, u Interpolu i drugim medjunarodnim organizacijama.

Predstavnik Kine u UN je izjavio da Peking podržava Unmik i da Rezolucija 1244 predstavlja važnu osnovu u traženju rešenja kosovskog pitanja.

On je rekao da Kina poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije i da je kroz dijalog potrebno doći do rešenja koje je prihvatljivo svim stranama.

Pozdravio je posvećenost Beograda i Prištine dijalogu i nastojanjima da dodju do trajnog dogovora.

„U interesu je svih strana da dodje do pomirenja dve strane. Medjunarodna zajednica treba da doprinese tome“, kazao je.

Predstavnica Francuske je pohvalila Unmik za ulogu koju ima u očuvanju mira i stabilnosti i navela da je potrebno nastaviti tražiti moguće modalitete rekonfiguracije te misije UN.

Ona je ocenila da normalizacija odnosa Srbije i Kosova zavisi od dijaloga dva lidera uz posredstvo EU.

Pozvala je predsednike Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hašima Tačija, da pokažu volju za kompromisom i načine korak ka mirovnom sporazumu.

Govoreći o evropskoj budućnosti Srbije i Kosova, francuska predstavnica je kazala da je potrebno više uraditi u oblasti vladavine prava.

Navela je da Euleks doprinosi poboljšanju u oblasti vladavine prava, ali da je prvenstvena odgovornost na političarima.