Ružić: Udruživanje gradova i opština radi reagovanja u katastrofama

Vesti 07. dec 201816:39 > 16:43
Tanjug/Zoran Žestić

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Srbije Branko Ružić rekao je da će se manjak u finansijskim sredstvima i ljudskim kapacitetima nadomestiti udruživanjem gradova i opština u reagovanju na katastrofe i u upravljanju vanrednim situacijama, što predviđa i Zakon o lokalnoj samoupravi.

Na skupu u Beogradu, u organizaciji Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) „Udruživanje gradova i opština u slivove kroz primenu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama“, Ružić je rekao da se proširila inicijativa Grada Kraljeva o uduživanju lokalnih samouprava.

„Posebno me raduje što će se na proleće sledeće godine potpisati sporazum između 18 gradova i opšina u slivu Zapadne Morave i udruživanju finansijskih i administrativnih kapaciteta u rešavanju zajedničkih problema“, rekao je Ružić.

To će, kako je rekao, omogućiti organizovanje civilne zaštite i obuku 20.000 ljudi za reagovanje u neprilikama.

Dodao je da će važnu ulogu u vanrednim situacijama imati i Nacionalna akademija za javnu upravu „na koju se čekalo 15 godina“. Ona će se baviti obukom i akreditacijom službenika za obuku na poslovima smanjenja rizika i za civilnu zaštitu.

Ministar je podsetio da se, zahvaljujući podršci EU od 2016. godine, unapređuje saradnja gradova i opština radi smanjenja rizika od katastrofa i radi institucionalnog jačanja gradova i opština.

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Srbije Predrag Marić je rekao da je zbog prirodnih katastrofa neophodno unaprediti kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou, pre svega za preventivno delovanje i adekvatno i efikasno reagovanje u vanrednim situacijama i u pružanju pomoći ugroženim zajednicama.

Zakon o vanrednim situacijama iz 2009. godine, rekao je on, „našao se pred novim izazovima“ tokom katastrofalnih poplava 2014. godine, kada je bilo ugroženo 1,6 miliona ljudi i materijalna šteta dostigla 1,7 milijardi evra, što je četiri odsto bruto-domaćeg proizvoda.

„Zbog toga je bilo potrebno izraditi novi sistemski zakon, Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama čiji je cilj bio da se uvedu preventivne mere i da se efikasno postupa u otklanjnju posledica“, rekao je Marić.

Taj zakon obavezuje na udruživanje lokalnih zajednica pri upravljanju vanrednim situacijama, prevenciji od katastrofa, planiranju, obavezuje na formiranje gradskih i opštinskih štabova za vanredne situacije i uspostavljanje jedinica civilne zaštite.

Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević je rekao da za adekvatno reagovanje u vanrednim situacijama nisu dovoljni samo novac i infrastruktura, već se moraju obezbediti sistem reagovanja i određene procedure, a od „presudnog značaja je saradnja s lokalnim samoupravama“.

„Rešenja iz zakona moraju da budu primenjena da bi zakon bio dobar, pa je neophodno da svi slivovi reka budu pokriveni udruživanjem lokalnih samouprava“, rekao je Blagojević.

Istakao je da je dobro što je novi zakon uveo sankcije, te očekuje da će i to podstaći na povećanje efikasnosti reagovanja vlasti.

Generalni sekretar SKGO Đorđe Staničić je ocenio da su udruživanje lokalnih samouprava zbog vanrednih situacija i izrada zajedničkih planova omogućeni Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama.

„Saradnja s Kancelarijom za javna ulaganja je dobra i profesionalna, potrebno je samo više organizovanosti i odgovornosti u lokalnim sredinama“, rekao je Staničić.

Podsetio je da su potpisana dva protokola o saradnji lokalnih zajednica za sliv Velike Morave i gornji sliv Dunava, a do kraja godine trebalo bi da se potpiše i za sliv Drine, sledeće godine za vodotok Dunava (Bački vodotoci), i da je pokrenuta inicijativa i za sliv Južne Morave, „što znači da je veliki deo lokalnih samouprava prihvatio tu ideju“.

Staničić je istakao da će se uspostaviti saradnja i s Bosnom i Hercegovinom, odnosno s Republikom Srpskom jer „državne granice ne mogu biti prepreka nepogodama“.

„Sada imamo ideju da protokole zamenimo sporazumima o saradnji lokalnih samouprava i uskladimo ih sa zakonom da bi se budžetska sredstva koristila na pravi način i pokazala veća odgovornost“, rekao je Staničić i dodao da su posebno važne obuke mladih ljudi.

Načelnik uprave Sektoru za vanredne situacije MUP-a za upravljanje rizikom, Živko Babić rekao je da novi zakon predviđa niz novina u odnosu na stari iz 2009. godine, a medju njima je definisanje svih rizika.

„Novi zakon utvrđuje i zone neposrednog rizika, pa će se napraviti centralni registar, a lokalne samouprave u kojima posluju firme s opasnim materijalima su obavezne da naprave eksterne planove zaštite“, rekao je Babić.

Novi zakon, kako je rekao, predviđa da se jedinice civilne zaštite formiraju po vojnoj evidenciji, a uvodi kaznene mere i za rukovodstvo opštine protiv kojeg se mogu podneti prekršajne prijave.

Predstavnica Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Milica Mrković je istakla da će se iz posebnog fonda podržavati projekti lokalnih samouprava kroz izradu studije opravdanosti i nabavku opreme.