Grubješić o integracijama: Samo je Turska otvarala dva po dva poglavlja

Vesti 10. dec 201817:38 > 17:39
N1

"Možemo s Turskom da se uporedimo, jedino su oni otvarali dva po dva poglavlja s EU. Ne treba da budemo zadovoljni, proces teče, ali kao u sloumošnu, ni polovinu nismo otvorili. Koliko će nam trebati ovim tempom da otvorimo, pa tek onda da pričamo o zatvaranju", kaže generalna sekretarka Evropskog pokreta Suzana Grubješić.

Komesar Johanes Han izjavio je da je Srbija otvorila dva nova poglavlja, jer je postignut dobar napredak u oblasti ekonomske i monetarne politike (poglavlje 17) i u oblasti statistike (18).

Napredak u ta dva poglavlja je ključan za dalje strukturne reforme i ekonomski rast u Srbiji, naveo je. „Sadašnji rast je dobar, strukturne reforme daju rezultate, ali moraju da se očuvaju“, dodao je evropski komesar.

Grubješić kaže da je sedam poglavlja bilo spremno i poslato u Brisel, i da je svakako moglo biti otvoreno još neko poglavlje.

„Neke države su imale primedbe na Poglavlje 31 – stepen usaglašenosti sa spoljnom politikom EU, Poglavlje 35 – ne da nema napretka u dijalogu Beograda i Prištine, nego ga ni nema. Poglavlje 23 vladavina prava o čemu je napravljen i non pejper, kada sve to uzmete u obzir, plus pokušaje nekih zemalja da svoje bilateralne probleme uključe u proces, poput Bugarske, Rumunije, Hrtvatske, kad sve to uzmete u obzir ispada da smo dobro prošli“, kaže Grubješić.

Ona naglašava da „tempom dva po dva poglavlja“ niko ne treba da bude zadovoljan, ali, kako kaže, s obzirom da su provejavali različiti interesi, možemo da kažemo da dva poglavlja znače neku dinamiku.

POVEZANE VESTI:

 „Na čitav proces utiče Poglavlje 35, dijalog Beograda i Prištine, poglavlja o vladavini prava i bezbednosti, Poglavlje 31 jedno je od onih koje se često pominje, bez obzira što su 31 i 35 tehnička poglavlja i drugim zemljama nisu predstavljala problem. Poglavlje 31 ne sadrži nikakve pravne tekovine EU koje moramo da usaglasimo, to su odluke i deklaracije koje se donose u okviru zajedničke spoljne i bezbednosne politke, sve do 2012. naša usaglašenost je bila 99 odsto. Posle ukrajinske krize stvarti se menjaju, opada procenat usaglašenosti, sada je na oko 50 odsto. Tu nisu samo sankcije Rusiji, već i prema trećim zemljama, pre svega zbog pitanja Kosova. Nama su potrebni njihovi glasovi, pa mi nismo glasali za mnoge deklaracije EU protiv tih zemalja“.

Ona smatra da rezolucija Evropskog parlamenta nije uticao na broj otvorenih poglavlja, jer ta rezolucija nije obavezujuća. Objašnjava da jeste važno šta kaže i misli EP, ali da je važniji izveštaj Dejvida Mekalistera.

„Taj izveštaj kad se pogleda on se naslanja na izveštaj iz aprila i on je izbalansiran, ništa novo nismo mogli da pročitamo“.

S obzirom da su otvorena dva poglavlja povezana s ekonomijom, Grubješić kaže da je to je oblast u kojoj su vidljive reforme.

„Ekonomija je unapređena, dosta je učinjeno, kad bi zatvaranje poglavlja zavisilo samo od ekonomije možda bismo drugačije govorili. Za pet godina otvorili smo 16 poglavlja, a mnoge zemlje su za 3 do 6 godina završavale sve, mi smo u velikom zaostatku“.

Kako kaže, ključ je u poglavljima 23 i 24.

„Pre svega Poglavlje 23 vladadiva prava, to je kičma evroointegracija, to poglavlje se širi u sve oblasti, ukoliko nemate vladavinu prava u ekonomiji pogodićete investitore koji očekuju da imate dobre zakone. Vladavina prava je nešto što bi trebalo da je na prvom mestu. Postoji i pitanje Kosova, i to poglavlje ima blokirajući karakter“.

Na pitanje da li je samo Srbija odgovorna za spor tempo otvaranja poglavlja, Grubješić kaže da proširenje nije popularna tema u EU i da ćemo sledeće godine teško čuti tu reč.

„Svaka zemlja može da blokira neku zemlju 75 puta, toliko prilika ima za blokadu. Nije uobičajeno da se bilateralni sporovi unose u pregovore i svako vidi priliku da svoj bilateralni problem reši. Ko bi rekao da će Bugarska potegnuti pitanje neslaganje s izborm čelnog čoveka Saveta za nacionalne manjine. Ili da se stalno pominju prava vlaške manjine koje osporava Rumunija“.

Onda se postavlja pitanje – da li je 2025. realna procena da će Srbija postati deo EU.

„Više je niko i ne pominje, najmoćnije članice kažu da je to EK predložila, a mi smo bili protiv toga jer mislimo da je preambiciozno, ne treba davati datum. Ja smatram da je pogrešno gurati u zapećak politiku proširenja i ostavljati region bez nade da će pre, a ne kasnije postati deo EU“.