Antonijević: Izveštaj EK pokazuje započinjanje drugačijeg odnosa prema Srbiji

Vesti 01. jun 201914:43 > 14:57
N1

Izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo (FOD) Milan Antonijević izjavio je da izveštaj Evropske komisije i komparativne analize relevantnih organizacija pokazuju da Srbija "mora nešto menjati u procesu evropskih integracija", a da preporuke koje dolaze iz njih moraju da budu poštovane i "na drugačiji način shvaćene" unutar zemlje.

„Ova istraživanja i izveštaji govore o započinjanju jednog drugačijeg ciklusa odnosa prema Srbiji i svedoče da su sve zamerke koje domaće civilno društvo s pravom iskazuje godinama napokon našli mesto i u međunarodnim izveštajima i analizama. To je bila neminovnost, a izveštaji moraju biti ozbiljno iščitani“, izjavio je Antonijević za Vojvođanski istraživačko analitički centar VOICE.

On je upozorio da u Evropskoj uniji postoji svest da se Srbiji „neće učiniti usluga ako se zažmuri na jedno oko na kršenje ljudskih prava“.

Antonijević je kazao da će nakon formiranja nove Evropske komisije, odnos prema Srbiji biti „mnogo realističniji i zbog samih dešavanja unutar EU“.

„Srbija se ne sme zaklanjati iza onih zemalja u EU u kojima postoji problem u oblasti vladavine prava, ljudskih prava i sloboda, i mora imati svoj put. Mora biti spremna da napravi širok sistem reformi na svim poljima, od medijskih sloboda do prava građana. Osim toga, ona mora napraviti održivi sistem, i na tome će se insistirati“, rekao je Antonijević.

On je istakao da je u proteklom periodu u Srbiji usvojeno mnogo zakona, i da sada „ne postoji niti jedan razlog da oni ne budu poštovani ako se zaista želi ući u Evropsku uniju“.

Politikolog Duško Radosavljević je za VOICE rekao da negativne ocene EK za napredak Srbije u mnogim oblastima nisu iznenađenje.

„Nasuprot euforičnoj atmosferi koju vlast podstiče, zna se da se u Srbiji na organizovan način radi na izbegavanju mnogih obaveza vezanih za ispunjenje EU uslova“, upozorio je Radosavljević i dodao da su problemi posebno vidljivi u medijskoj sferi, gde je vidljiva nesrazmera između medija koji dobijaju podsticaje od države i nezavisnih medija koji trpe velike opstrukcije u radu.

Radosavljević je dodao da vlast u Srbiji izveštaje i analize koristi da „pravi atmosferu da je Srbiji međunarodni faktor nenaklonjen“.

„Umesto da se izveštaji korektno pročitaju i poradi se na ispravljanju mnogobrojnih grešaka i uspostavljanju kvalitetnije situacije, vlast sada pravi atmosferu kao da je u pitanju nekakva zavera protiv Srbije i njenog rukovodstva“, rekao je Radosavljević.

VOICE je podsetio da je EK u Izveštaju istakla da „nije bilo napretka u slobodi izražavanja“, ali i da je „nacrt nove vladine medijske strategije izrađen na transparentan način i uz učešće svih strana“, te da strategija „treba hitno da bude usvojena i sprovedena, imajući u vidu ozbiljne izazove na tom polju“.

Portal je podsetio i da je taj Izveštaj dovršen pre nego što je vlast obelodanila nacrt Medijske strategije koji je značajno izmenjen u odnosu na onaj koji je izradila Radna grupa sastavljena u velikoj meri od medijskih stručnjaka i predstavnika novinarskih i medijskih udruženja.

VOICE podseća da je i u izveštaju Fridom hausa (Freedom House) iz februara Srbija uvrštena u grupu neslobodnih, odnosno delimično slobodnih zemalja, a ovogodišnja komparativna analiza stanja medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica (World Press Freedom Index) uvrstila je Srbiju na tabelu zemalja koje su doživele najveće promene u toj oblasti tokom protekle godine.

Portal podseća i da je američka organizacija IREX u poslednjem izveštaju o održivosti medijskog sistema, konstatovala da je Srbija nastavila slobodan pad i dobila najslabiju ocenu od 2000. godine. Na skali do 1 do 4, Srbija je dobila ocenu 1.46, čime se našla u kategoriji „neodrživi mešoviti sistem“ zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom, Bugarskom, Rusijom, Belorusijom, Kazahstanom, Kirgistanom, Tadžikistanom i Uzbekistanom.