Gligorijević o bojkotu parlamenta: Kako objasniti Palmeru meketanje Atlagića

Vesti 13. jun 201908:23 > 08:23
N1

Američki diplomata Metju Palmer pozvao je predstavnike Saveza za Srbiju da učestvuju na izborima, navodeći da bojkot nije rešenje, piše Danas. Komentarišući to u Novom danu, novinarka nedeljnika "Vreme" Jovana Gligorijević kaže da je bojkot parlamenta nešto što međunarodna zajednica i ljudi koji dolaze iz uređenih zemalja prosto ne mogu da pojme.

Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, Metju Palmer, pozvao deo opozicije, sa čijim se predstavnicima sastao 11. juna u Beogradu, da učestvuju na sledećim parlamentarnim izborima, objavio je list Danas pozivajući se na diplomatske izvore. Danas piše da je Palmer predstavnicima dela opozicije preneo poruku administracije iz Vašingtona da se ne slažu sa bojkotom izbora, jer bi to, kako smatraju, narušilo demokratski princip.

POVEZANE VESTI

„Ali, kako ćete vi njima objasniti da se u našem parlamentu glasa na zvonce, kako ćete im objasniti fenomen zatrpavanjem amandmana… I kad poslanici opozicije govore, da tu postoji neki Atlagić (Marko, SNS) koji, mene je sramota i da izgovorim, mekeće da bih ih ometao. Kako da to objasnite Palmeru“, pita gošća N1 i dodaje da svaki od poslanika opozicije ima svog „flastera“ koji je zadužen da galami i priča, dok on adresira neka pitanja.

Eto otud bojkot parlamenta, jer je on izgubio svoju svrhu, navela je. Novinarka „Vremena“ smatra da bi taj bojkot trebalo da bude artikulisaniji i organizovaniji.

„U jednom trenutku postojala šansa da građani preoblikuju opozicione političare“

Gligorijevićeva smatra da će „čuvari protesta u letnjem periodu“ verovatno biti ljudi koji se okupljaju svake subote. Očekuje se da će prebijanje trojice studenata u Novom Sadu izvesti više ljudi tokom narednih protesta – u petak, subotu. Konstatuje da leto jeste period kad sve u Srbiji zamre i da kod nas postoji paradoks da je lakše održati protest zimi nego leti, što se i ovog puta videlo – s prolećem su se osuli a da ništa od motivacije nije promenjeno nego mesec, dva ranije.

„Ovi protesti još uvek traju, iz prostog razloga jer na njihovom početku nije napravljena izlazna strategija kako da se završe“, kaže Gligorijevićeva. Ističe da oni nisu isti, odnosno da oblik u kom se danas pojavljuju nije isti kao što je bio u januaru – „sasvim je druga ekipa, drugi je i glumac na kamionu“.

Međutim, mišljenja je da, bez obzira kako izgledaju sada, određene ciljeve jesu postigli. Gligorijevićeva smatra da Srbija danas izgleda drugačije nego pre godinu, „jer su se razgrnuli ona čamotinja i osećaj nemoći“, jer izašli su na ulice.

Dobili smo i ono što u decembru 2018. nismo imali, a to je koliko toliko integrisana opozicija – oko kojih ciljeva i vrednosti, tema je za razmišljanje, ali to su te dve stvari koje imamo, navodi.

Kaže da se Savezu za Srbiju može naći milion zamerki, ali činjenica da postoji a nije postojao, je neka vrsta postignuća, i da je samim tim nekakav napredak napravljen.

U jednom trenutku je postojala šansa da građani, kroz proteste, preoblikuju opozicione političare, da skroje političare koji će biti u službi građana, kad već nemamo nova lica za kojima kukamo, kaže. „Činilo mi se da se ušlo u proces renoviranja ovih starih, ali nisam sigurna dokle se stiglo s tim procesom i dokle će se stići… Problem sa SzS je taj, koji čak i oni priznaju, da ne mogu da postignu dogovor oko najmanjeg zajedničkog sadržaoca koji ih povezuje, a da to nije samo Aleksandar Vučić“, istakla je gošća Novog dana.

O dijalogu: Bojim se da se zna mali procenat onog što se zaista dešava

Govoreći o odnosima Beograda i Prištine, a upitana da li bi mogli da potpišu neki dokument, s obzirom na to da se u javnosti spekuliše da bi mogao najpre biti potpisan „sporazum o sporazumu“, Gligorijević kaže da bi nešto moglo da bude parafirano. Ali, dodaje, da zvanični Beograd i zvanična Priština, kad se nađu, „kao da indukuju jedni drugima iracionalno ponašanje“. Bojim se i znam da se mnogi neće složiti, da jako mali procenat onog što se zaista među njima dešava dolazi do javnosti, pa i do nas novinara, navela je gošća N1.

Kad je reč o taksama, kaže da je iznenađenja da je Priština uspela da se usprotivi i SAD, što se desilo prvi put od samoproglašenja nezavisnosti.

Konfuzija koja se emituje, čini se namerno u javnosti, je velika, počev od predsednika (Aleksandra Vučića) koji je imao rešenje koje niko nije ni čuo, ali se niko nije složio, premijerka (Ana Brnabić) sve veću agresiju emituje ka albanskoj strani, Bela kuća koja je poručila da smanji retorika i jednoj i drugoj, a Srbija se u tome nije prepoznala – pa, s druge strane, imate Vulina koji govori „Šiptari ovo, Šiptari ono“, kaže.

Osvrnula se i na status civilnih žrtava s Kosova i ono što država Srbija nije uradila za njih.

„Ono što mi smeta, kad pričamo o civilnim žrtvama s Kosova, to je činjenica da njima država Srbija nikad nije dala status civilnih žrtava. Zbog toga me jako iritira pano sa imenima ispred Doma Narodne skupštine. Licemerno je od države Srbije, koja svako malo uzima u usta i nestale i poginule, a za to vreme porodice nestalih ne dobijaju status civilnih žrtava rata. I to ne mislim samo na aktuelnu vlast, već i na prethodne“, zaključila je Jovana Gligorijević.