Šuvakov: Neverovatna odluka Ministarstva da promeni štampariju za testove

Vesti 20. jun 201918:04 > 18:06
N1

Nekadašnji pomoćnik ministra prosvete Milovan Šuvakov kaže da je za to što su procurili testovi iz matematike odgovornost Ministarstva prosvete i ministra Mladena Šarčevića - jasna. Dodaje da mu je neverovatno da se Ministarstvo odlučilo da promeni mesto štampanja iako su u Zavodu za izradu novčanica i kovanog novca najviši sigurnosni standardi.

Još jedan skandal oko male mature. Ovog puta, kako je saopštio MUP, osumnjičen je radnik štamparije Politika AD koji je uzeo test i prosledio ga svim sinu, koji je nakon toga test prosledio dalje. Na ulicama zbog toga protesti đaka koji traže smenu odgovornih, pre svega ministra. A ministar kaže – oseća moralnu odgovornost, nudi blanko ostavku, ali je premijerka ne prihvata.

POVEZANE VESTI

Nekadašnji pomoćnik ministra prosvete Milovan Šuvakov kaže da ga je na neki način iznenadio ovakav propust, imajući u vidu da smo pre samo nekoliko godina imali sličan slučaj, za koji kaže da je trebalo da bude lekcija.

„Ako postoji mesto gde Ministarstvo i sistem može najlakše da iskontroliše i da smanji rizike – to je proces štampanja. Zato što je tu dosta manji broj aktera uključen, a kasnije, kad testovi izađu iz procesa štampanja i kad se distribuiraju ka školama, onda je mnogo teže kontrolisati i smanjiti rizik od potencijanih propusta… Ali u procesu štampe, to je apsolutno moguće uraditi. I to je nešto što je prethodnih godina i rađeno, tako što su testovi štampani u Zavodu za izradu novčanica i kovanog novca koji je faktički jedina štamparija u našoj zemlji koja ima najviše standarde vezane za sigurnost i propratne pocedure. Meni je prosto neverovatno da se Ministarstvo odlučilo da promeni način štampanja i da se ponovo desi ono što smo imali pre par godina, kada je u Službenom glasniku iscurio test, manje-više, na sličan način“, navodi gost N1.

Šuvakov kaže da je to proces koji samo Ministarstvo kontroliše, i da je ovde odgovornost ministarstva i ministra „apsolutno jasna“.

Pored svih drugih obaveza, kaže Šuvakov, Ministarstvo ne treba da se bavi štampanjem testova.

„Mi imamo ustanovu koja se zove Zavod za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja, koja treba da se bavi nacionalnim testiranjem, ona je postala dodatni državni organ, a ne stručno telo koje bi trebalo da radi jedan ozbiljan posao za državu“.

Opet smo kao društvo, ne samo ovu godinu, pali malu maturu, navodi. Ona, kaže, ne bi smela da predstavlja problem učenicima, ona bi trebalo da bude jedan dan – kao i svaki drugi u školi, gde učenici samo potvrđuju svoje znanje. Šuvakov smatra da pritisak na đake prave i društvo, roditelji, nastavnici, novinari i da to dovodi do toga da je ovo postao jedan „visokorizičan događaj“.

Urgiranje za upis – kod Verbića ne, kod Šarčevića „stara praksa“

Kad smo došli u Ministarstvo, tadašnjeg ministra Srđana Verbića sačekala je lista od 500 urgencija raznih državnih funkcionera i ne samo njih – svih političkih stranaka, čak i iz nezavisnih tela, koji su tražili prebacivanje učenika u neku popularnu školu, navodi gost N1.

Odlučili smo da apsolutno nijednu urgenciju nećemo dopustiti, čak je Verbić morao na Vladi da pokrene to pitanje, a tadašnji premijer, a sadašnji predsednik, Aleksandar Vučić, tada mu je rekao – ako sam te dobro razumeo ovde jedino ja nisam urgirao za neko dete, naveo je Šuvakov.

Ne mogu da razumem to, kao roditelj, i to govori o našem društvu uopšte, dodao je.

Gost N1 tvrdi da tokom ministrovanja Srđana Verbića apsolutno nije bilo upisivanja učenika preko vrha.

„Mogu da zamislim kakve je probleme imao, koje možda čak nije podelio i sa najbližim saradnicima. Kako je došao Šarčević, ja sam bio još u ministarstvu, on je nastavio tu (staru) praksu – čak i uz protivljene tadašnje pomoćnice ministra za srednje škole, Snežane Marković, koja nije želela da učestvuje u tom nemoralnom i nezakonitom činu… Ministar je bajpasovao Snežanu i delegirao je nekom tamo Bogoljubu da to uradi. To je okolnost u kojoj živimo, i koja nema veze sa ovom vlašću, to je tako bilo mnogo godina unazad“, naveo je Šuvakov i dodao je da smo društvo koje je naviklo preko urgencija da rešava svoje probleme – i da to rešava vezama s vlašću.

Ovde je problem jer to direktno utiče na najmlađe, kaže Šuvakov i dodaje da srednja škola treba da bude najbolja za njih, a ne da ih uči, na samom početku, da mogu da pređu neku prepreku mimo truda.

Kaže da je problem u reformi obrazovanja – nedostatak kvalitetnih ljudiskih resursa, i to što zbog odliva mozgova što zbog tretiranja onih koji su ostali, i to je suštinski problem. A kadar, navodi, imamo. Dodaje i institucionalno organizovanje reformi.

Treba relaksirati učenike – jer većina upiše to što želi

Podsetio bih na uloge završnog ispita – prva je sertifikaciona – što znači da je to čin kojim završavate osnovnu školu; selekciona – što znači upis srednje škole i treća, najvažnija – evaluaciona, kada eksternom proverom treba da ocenite obrazovni sistem osnovnog obrazovanja i da koristite te podatke kako biste unapredili taj sistem, kaže Šuvakov. T

u ulogu nemamo i ne radimo na tome, ističe i dodaje da je fokus na upisu u srednju školu. Veliki je pritisak na sistem i na samo Ministarstvo, dodaje.

Šuvakov ističe to da većina učenika upiše ono što želi i da tim podatkom treba relaksirati učenike i objasniti im da je to samo jedan običan test, kojim samo potvrđuju svoje znanje.