Jevtović: Država na mladom obrazovanom čoveku koji ode gubi najmanje 53.500 evra

Vesti 19. jul 201918:10 > 18:15
N1

Kada jedna mlada visokoobrazovana osoba napusti Srbiju ona državi napravi trošak od 34.000 evra. Dugoročni gubitak odlaska mladog stanovništva odnosi se na potencijalni gubitak u BDP-u i po osobi u proseku iznosi 19.500 evra. Kada se ove brojke saberu i pomnože sa brojem onih koji su otišli dolazimo do milijardi evra koje je država izgubila.

Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj i inovacije, je gostujući u Danu uživo na N1 objasnio da ulaganje države postaje trošak kada jedna mlada osoba napusti zemlju.

Prema podacima istraživanja „Troškovi emigracije i štetne posledice“ koje je uradio Institut za razvoj i inovacije, u jednu visokoobrazovanu osobu država uloži 34.000 evra, a doktor nauka Republiku Srbiju košta 55.000 evra.  

Institut je do ovih podataka došao posmatrajući jednog mladog čoveka koji je 2000. godine pošao u predškolsko, a 2017. diplomirao. Prikupljeni su podaci o tome koliko je u tu osobu uloženo novca od predškolskog do kraja studija, ali i koliko novca su roditelji uložili u neformalno obrazovanje, privatne časove i druge aktivnosti. U cifru od 34.000, odnosno 55.000 evra ušao je i trošak ulaganja u učeničke i studentske domove.  

Osim troška obrazovanja, postoje i druge ekonomske posledice odlaska mladih i obrazovanih iz zemlje. Jevtović kaže da Srbija gubi i u potencijalnom brtudo društvenom proizvodu (BDP). U proseku to iznosi 19.500 evra po osobi.

Do ove brojke došlo se prepoznavnajem direktnih, indirektnih i indukovanih troškova.

Direktni znače to da niste u Srbiji i ne radite, pa i ne doprinosite. Indirektni su troškovi koji znače da pošto ne doprinosite, vi i ne trošite u Srbiji, pa samim tim i drugi manje proizvode i doprinose. Indukovani efekat je znači da ne plaćanjem poreza u Srbiji i država manje troši i ima manje dodatnog novca na raspolaganju, objašnjava Jevtović.

Kada se ovi brojevi primene na ukupan broj otišlih mladih ljudi, dolazi se do enormnih troškova. Na osnovu gubitka BDP-a to je oko 900 miliona evra godišnje, a na osnovu ulaganja u obrazovanje trošak je između 300 miliona i 1,2 milijarde evra godišnje, zavisno od toga koliko smatramo da je građana napustilo zemlju.

Kada na gubitak za obrazovanje dodamo i 900 miliona što ne doprinosimo BDP-u, dolazomo do 2,1 milijarde evra na godišnjem nivo, ističe gost Dana uživo.

Koliko je tačno ljudi otišlo iz Srbije niko ne može precizno da kaže, jer o tome ne postoje ne domaće ni međunarodne statistike. Jevtić kaže da je najrelevantnija statistika Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja govori o između 15.700 i 49.000 emigranata iz Srbije godišnje. Velika razlika između ove dve brojke postoji jer u 49.000 ulaze i oni koji odu na povremene poslove, pa se posle nekog vremena vrate u zemlju.

Međutim, njihova struktura ostaje potpuno nepoznata – pol, starost, obrazovanje, materijalni status.

Rešenje ove situacie, ili kako Jevtović kaže, pristupanje pacijentu i njegovo lečenje, posle konstatacije da je pacijent bolestan, leži u tome da se mladom čoveku omogući da radi posao kakav želi.        

Gost Dana uživo kaže da mladi kao dominantne razloge odlaska iz zemlje navode nizak životni standard, nemogućnost nalaženja posla, slabo plaćen posao i lošu ekonomska situacija.

Pored toga tu je i kako kaže, efekat ugledanja, odnosno ugledanje na one koji su otišli i svest da su upravo oni najbolji među nama.

„Mislimo da ako je neko otišao da je najbolji među nama, pa i mi želimo isto da postignemo, iako lično mislim da to nije tačno, ističe Jevtović. Student medicine već na prvoj ili drugoj godini uči nemački. On pretpostavlja da će kada diplomira odgovor tržišta na njega biti negativan. Vrlo verovatno je da neće dobiti posao kakav želi, ali zbog efekta ugledanja mi se i ne upuštamo u borbu i priznajemo poraz, a naši mladi ljudi odlaze. Gubimo potencijal“, ističe Jevtović.