Mađarska rekla "stop" migrantima, NVO tvrdi da u tranzitnoj zoni nemaju ni hranu

Vesti 27. jul 201915:55 > 19:33
N1

Evropska komisija odlučila je da tuži Mađarsku Evropskom sudu pravde zbog zakona nazvanog "Stop Soroš", koji kao krivično delo posmatra svako pružanje pomoći migrantima. Pokrenuli su i novu prekršajnu meru protiv te zemlje zbog lošeg tretmana ljudi u tranzitnoj zoni.

Advokati Helsinškog odbora u Mađarskoj, koji imaju pristup kampu uz granicu jer pružaju pravnu pomoć tražiocima azila, iz prve ruke svedoče o teškim uslovima, navodeći da je država pojedinim migrantima uskratila čak i hranu.

Za ljude koji su se u Evropu uputili preko Mađarske tražeći bolje uslove za život, prepreke su i dalje iste. Žica na granici i nepromenjeno pravilo – na svakom prelazu može da prođe jedna osoba tana, i to samo radnim danima.

„Čekamo da dođe naš red, da nas pozovu i da odemo ka mađarskoj granici“, kaže Šima Mumeni, izbeglica iz Avganistana.

N1: Šta očekujete? Imate li informacije o onome što se događa u Mađarskoj?

„Znamo za te kampove zatvorene za javnost, ali šta da radimo? Želimo da pređemo, da odemo u Evropu“, dodao je.

Na prelaz u Mađarsku u Prihvatnom centru Subotica čeka 58 ljudi.

Šta ove ljude čeka sa druge strane žice, u takozvanim tranzitnim zonama, čujemo samo posredno, iz svedočenja samih migranata ili pojedinaca iz dobrotvornih organizacija bliskih Katoličkoj crkvi, kojima Vlada jedino dozvoljava pristup. Za sve druge humanitarne i nevladine organizacije ili novinske kuće pristup je zabranjen.

N1

Mark je u jeku izbegličke krize bio deo humanitarne organizacije iz Segedina koja je pružala podršku migrantima. U kamp sa mađarske strane granice ušao je jednom, 2017. kada je ministar unutrašnjih poslova prikazivao kako su ga opremili. Tražioce azila tada su sklonili na drugo mesto.

„U proteklih četiri, pet godina samo se pooštravaju mere protiv migranata, ali i svih koji zagovaraju građanska prava. Ovaj konkretan zakon koji sada Evropska komisija dovodi u pitanje, takozvani ‘Stop Soroš’ zakon, ima na primer element koji u Mađarskoj zabranjuje organizovanje debata ili filmskih projekcija koje migracije predstavljaju kao pozitivan fenomen. Možete li to da zamislite“, upitao je Mark, sociolog i aktivista iz Segedina.

Helsinški odbor u Mađarskoj migrantima pokušava da pomogne na drugi način. Obraćali su se Evropskom sudu za ljudska prava tražeći da Mađarsku natera da ljudima koji tamo borave obezbedi hranu.

„Ljudi čiji su zahtevi za azilom u Mađarskoj odbijeni, ne dobijaju hranu dok su u tranzitnoj zoni. Evropska komisija je zbog toga pokrenula prekršajnu meru. S druge strane, jedan od razloga što svi bivaju odbijeni u mađarskim tranzitnim zonama od prošlog jula, jeste novo pravilo po kom svako ko je već jednom bio u Srbiji, a ko zatim zatraži azil u Mađarskoj, biva odbijen“, izjavio je Andraš Lederer iz Helsinškog odbora u Budimpešti.

Lederer dodaje kako očekuje da će tužba, ili nova mera upozorenja Evropske komisije nešto promeniti.

U Mađarskoj vladi sigurni su da neće.

Na pitanja N1 odgovaraju da ostaju pri paketu zakona “Stop Soroš”, kao i pri ustavnom amandmanu koji zabranjuje relokaciju migranata.

Takvu politiku koja štiti, kažu, evropsku hrišćansku kulturu, građani Mađarske su potvrdili na referendumu, parlamentarnim, pa i na izborima za evropske poslanike.

Mađarska zbog toga sada, dodaju, spremno dočekuje tužbu.