
Javni interes je interes građana i ništa drugo, istakao je Branko Čečen iz Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) u Danu uživo na N1. Međutim, on dodaje da je u Srbiji javni interes postao ono što vladajuća stranka kaže da jeste, a je njihov interes.
Upitan da li građani znaju šta je njihov, to jest javni interes, Čečen je gostujući u Danu uživo istakao da je to teško znati, jer najvažnije informacije ne stižu do građana, pošto ih mejnstrim mediji ne objavljuju, a njih gleda 70 odsto građana.
"Građani u velikoj meri veruju medijima i to dobro govori o našim građanima. To koliko ih mejnstrim mediji lažu jeste cinično i ne možemo da govorimo da je to demokratski", kazao je novinar CINS-a.
On je istakao da je bilo šokantno videti predsednika Srbije Aleksandra Vučića kako u televizijskom programu iznosi državne tajne i pita da li možemo da zamislimo nemačku kancelarku Angelu Merkel kako radi to isto, a da posle toga nikome ne polaže račune.
Vučić je svoj potez opravdao javnim interesom i kazao da je iskoristio zakonsko pravo da sa tajnih dokumenata skine oznaku tajnosti. Gost Dana uživo sumnja da je ispoštovana procedura u tom slučaju. On objašnjava da kada se skine oznaka tajnosti mora da se precrta deo na kojem piše državna tajna, a da ispod piše ko je skinuo tajnost i zbog čega.
"Javni interes nije interes građana, nego ono što vam kaže vladajuća stranka, a to je njihov interes. Kakav je interes da predsednik otkriva državne tajne? I da li smo videli sva ta dokumenta o Aleksandru Vučiću? Ne, videli smo samo ono što je on probrao, što je skandalozna zloupotreba", ističe Čečen.
Govoreći o dostupnosti informacija od javnog značaja, Čečen kaže da je zakon od dostupnosti izuzeo najveća trošenja novca građana i kao primere navodi ugovore potpisane sa Etihadom ili Vincijem u slučaju koncesije beogradskog aerodroma.
"Novac koji država troši u odnosima sa velikim firmama su tajna... Često imamo problem sa komercijalnim tajnama. Tražili smo dokumenta o tome ko obnavlja male hidroelektrane koje pripadaju Elektroprivredi Srbije. Nismo ih dobili pod izgovorom da bi to ugrozilo projekat. Kada smo konačno dobili ta dokumenta, posle osam i po meseci, ispostavilo se da su neki menadžeri iz EPS-a osnovali firmu u Africi i iz Afrike obnavljali to, kao neka strana privatna firma na nekom tenderu", rekao je Čečen.
Negativan je bio i upit Agenciji za brobu protiv korupcije, od koje su tražili podatke o finansiranju poltičkih partija tokom kampanje. Objašnjenje je bilo da bi dostavljanje tih podataka ugrozilo bankarsku tajnu.
Čečen ističe da ako se novinarima objasni šta je to tajna i kako bi ona ugrozila nekoga, oni ne bi insistirali na objavljivanju, ali da umesto objašnjenja dobijaju ili ignorisanje ili odbijanje koje nije po zakonu. On kaže da je u poslednjih tri do četiri godine procenat odgovora opao za 70 do 80 odsto i ocenjuje da je to način da se obeshrabre novinari i građani, koji prednjače po žalbama povereniku za informacije od javnog značaja.
"To je način da se obesmisli zakon, koji je jedna od retkih demokratskih praksi koju smo mi zaista postigli i bili među najboljima u svetu. To je pristup informacijama od javnog značaja, a sada je to potpuno razmontirano i obesmišljeno", kazao je Čečen.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare