Kako srpske opštine troše novac i koliko građani znaju o tome?

Vesti 06. sep 201918:16 > 18:20
Shutterstock

Koliko transparentno lokalne samouprave u Srbiji troše novac građana i koliko građani imaju uvid u njihov rad? Istraživanje koje je sprovela Transparentnost Srbija pokazuje da poboljšanja ima, ali da su mala. Ukazuju da je nepostojanje nacionalne politike najveći izazov u povećanju transparentnosti.

Transparentnost na lokalu. Takvo pravilo za pojedine lokalne samouprave ne važi. Jer građani ostaju uskraćeni za podatke gde se troši budžetski novac, kako se raspolaže javnom imovinom, koji dokumenti se usvajaju na skupštinskim zasedanjima i šta se dešava sa javnim konkursima.

„Ono što je glavni nalaz je da se stanje transparentnosti lokalnih samouprava nije u značajnoj meri promenilo u odnosu na prethodni snimak stanja iz 2015. jer imamo praktično istu prosečnu ocenu 40 od mogućih 100 poena“, kaže Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.

POVEZANE VESTI

Istraživanje koje je sprovedeno u 145 lokalnih samouprava i 25 gradskih opština pokazuje da je politička volja za transparentnošću najčvršća bila u Plandištu, gde građani na sajtu u velikoj meri imaju uvid u rad predstavnika opštine. Takvu priliku imaju i oni koji žive u Novom Pazaru, Velikom Gradištu, Užicu, Leskovcu i Vranju.

„Lokalna samouprava je samo uprava koja je tu zbog građana, zbog javnosti i to mora biti vidljivo svakom ko se za to interesuje“, kaže zamenik predsednika opštine Plandište Goran Donevski.

„Mi smo dobili i nagradu za uvođenje elektronske pisarnice gde svaki građanin može da prati svoj predmet, dokle je stigao, kod koga je, na taj način ima potpuni uvid i uvođenjem elektronske skupštine gde je dostupan materijal kako odbronicima, tako i građanima“, kaže gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac.

Lokalne samouprave su uglavnom najbolje ocenjene u oblastima gde zakoni propisuju obavezu objavljivanja podataka kao što je slučaj sa javnim nabavkama. Međutim, zakonske obaveze nisu bile od pomoći u slučaju Smederevske Palanke, Svilajnca, Bogatića i Jagodine, jer su ocenjeni kao najmanje transparentni. Bolji rezultat nemaju ni najveći gradovi kao što su Novi Sad, Beograd i Niš, jer za građane na zvaničnim sajtovima izostaju brojne informacije.

„Beograd ima sajt koji je izuzetno informativan za turiste ili za nekoga koga zanimaju servisne informacije ili koga zanimaju aktivnosti funkcionera, međutim tamo nema zapisnika sa sednica, nema materijala sa sednica, budžet se izuzetno teško nalazi, nema linka ka budžetu“, kaže Zlatko Minić iz TS.

Opština koja se već nekoliko godina nalazi u vrhu otvorenosti je Paraćin. To je inače jedno od mesta, gde je na vlasti opozicija. Čelnici kažu da neće odustati od toga da građanima pružaju uvid u njihov rad, ali ukazuju da im prepreke u tome često predstavljaju pritisci predstavnika SNS na lokalu.

„Sa opstrukcijom svakog vida – bez saglasnosti za novo zapošljavanje, bez mogućnosti da rade naše ustanove, bez saglasnosti republičkog nivoa za druge neke naše poslove dakle sa te strane imamo jasnu opstrukciju u mnogim poslovima“, kaže predsednik opštine Paraćin Saša Paunović.

Kako bi rad lokalnih samouprava bio vidljiviji, stručnjaci apeluju da izrađuju godišnje planove rada, da se podaci o nepokretnostima učine javnim, a da informacije od javnog značaja budu dostupnije građanima.