Žanetić: Bogomdanost ne valja, bićemo društvo koje stalno premešta neku kaldrmu

Vesti 14. sep 201910:39 > 10:43
N1

U našem društvu već dugi niz godina živi pojava koja se zove "bogomdanost" i dokle god je ona tu, nećemo imati nikakvu vrstu dijaloga i uvažavanje mišljenja drugih, kaže Vojislav Voja Žanetić, marketinški stručnjak, satiričar i jedan od autora emisije "Pljiž". Osuđeni smo, dodaje, da biramo između dva monologa - jednog dominantnog, i onog drugog, manje dominantnog. "A ja sam čovek dijaloga", kaže.

Komentarišući najavu da će kaldrma na beogradskom Trgu Republike biti zamenjena, samo dve nedelje nakon otvaranja, Žanetić kaže da mu je „žao kaldrme“.

„Napisao sam na Tviteru – ‘Je suis kaldrma’. Ja sam se solidarisao s njom, ni sedam dana nije izdržala i već mora da poluodlazi. Nisam siguran kako će to da se desi…ali bitno je da nikad nije dosadno, to je ideja“, kazao je Žanetić u Novom danu.

Navodi da su ovakva dešavanja posledica jedne društveno-političke disfunkcije – da se stvari događaju da bi se desile pred medijima i licem građanske javnosti.

„Čini se kao da su iz sistema odlučivanja isključeni ljudi koji bi mogli da upozore, recimo, na kvalitet kolovoza…Ustvari, imamo besmislenu situaciju gde ovi na vlasti kažu rečenicu da se ‘osluškuju građani’. To vam je kao kada bi vam konobar u restoranu lupio so u hranu i onda kao ‘osluškuje’ goste da li im je slano“, kaže Žanetić.

POVEZANE VESTI

On navodi termin „bogomdanost“ da opiše pojavu koja se, kaže, već duže vreme zapatila u našem društvu.

„Ima jedna pojava koja nije od juče, niti od ove vlasti, koja je dugo ovde, a ona se zove ‘bogomdanost’, gde jedna velika količina političkog sveta misli da je Bogom dana zato što je izabrana, pa da li što je Tito izabrao, ili na izborima neka većina. I taj način njihovog izbora ih sada čini verodostojnim da rade šta hoće, da ne pitaju nikoga“, navodi Žanetić.

Dodaje da se „srećom“ to ograničilo na građevinu.

„Srećom se to ograničilo na građevinu. Jednog dana to može da se prošiti i na recimo, hiruršku salu. Pa dođe neko bogomdan i kaže – ajd skloni se, mene je narod izabrao da budem štagod. Tu stvar ovo društvo treba da prekine, to traje dugo vremena, ali se nadam da će jednom neko da se seti da to promeni, i da se konsultuje s nekim po mnogim pitanjima. Nađosmo se u 2019. godini, a da nismo odlučili nikada kako će ona da izgleda, a bojim se da će takva biti i 2020, 2021…“, kaže Žanetić.

On smatra da je dijalog forma koju treba živeti.

„A mi smo daleko od dijaloga, od dogovora, a strašno nam je to potrebno. Mi se nalazimo u 21. veku već 19 godina, a nikako da izađemo iz 90-tih godina 20. veka“, dodaje.

Prema njegovim rečima, ne može taj „bogomdan“ sam iz toga da izađe.

„To je plod jedne dugačke, obimne diskusije o tome kako želimo da nam društvo izgleda. A mi smo daleko od dijaloga, nalazimo se u jednom monologu. I to je jednog dominantnog monologa s jedne, i manjeg monologa s druge strane. I mi smo sada osuđeni da se stavimo na stranu jednog monologa, a ja sam čovek dijaloga“, ocenjuje gost N1.

Žanetić na sličan način ocenjuje i dijalog koji se u okviru okruglog stola o izbornim uslovima vodi na Fakultetu političkih nauka.

„To je pokušaj dijaloga, neka vrsta igrokaza koji bi trebalo da ima dijalošku temeljnost, a bojim se da to nije išlo….ne možete s ljudima koji ne žele dijalog“, rekao je.

 Na pitanje šta misli o najavama i odlukama nekih stranaka opozicije da će bojkotovati naredne izbore, Žanetić duhovito kaže: „Ima jedna moja ideja koja kaže da nije loša ideja da se za bojkot uvede cenzus. Pa ako imaš iznad pet posto onih koji su za bojkot, onda možeš da kažes da učestvuješ u bojkotu, a ako ne, onda moraš na glasanje“.

„Ja imam problem sa imenom – jednom sam napisao da je ‘malo poznato da neulaženje u bazen u kome nema vode nije bojkotovanje kupanja. Reč je o tome da se čitav sistem napravio, o kome kokodačem ovako već pet, šest godina, a koji se zove delimična i liberalna demokratija, ili kompetitivni autoritizam. Mi smo upali u tu vrstu društva i država i trenutak je da razmotrimo da li ćemo da nastavimo da budemo takva vrsta društva“, naglasio je Žanetić.

Kako kaže, nije pitanje da li izlaziš na izbore ili ne, već je pitanje da li smo za takvu vrstu društva.

„Ta začkoljica se nije zapatila na našoj javnoj sceni, i eto tako, prođe jesen protesta, i priča o bojkotu, a nismo stigli do tačke – kakav karakter političkog sistema mi želimo da imamo. Kada razgovaramo o bojkotu, mi pričamo o izlasku ili neizlasku, ali zapravo nije to ta priča“, smatra Žanetić.

On navodi i da je ta priča daleko šira i da podrazumeva odluke nekih međunarodnih faktora, kao na primer Evropske narodne partije, čija je članica i partija Angele Merkel, Hrišćansko-demokratska unija Nemačke (CDU).

„Da li će evropska politika dozvoliti na svojoj teritoriji i na teritorijama zemalja koje žele u EU, tu vrstu poluautoritarizma, a to su već razmatrali kada su pre izbora u EU imali sukob sa Viktorom Orbanom. Ali, to je šira priča“, kaže Žanetić.

Ovakva organizacija društva, po Žanetiću, nije dobra.

„Čini mi se da država koja funkcioniše na osnovana stvarne ili zamislive volje, a to je kad neko kaže – rek’o mi predsednik da ti kažem da tako treba, a nije mu rekao, da takva državna organizacija nije dobra ni kvalitetna. Postaćemo društvo koje na svim segmentima premešta neku kaldrmu, jer je volja previše centralizovana“, navodi Žanetić.

Na pitanje s kojom temom političke partije onda da idu na izbore, Žanetić kaže: „Mislim da treb ada angažuju profesionalce. Čini mi se da političke partije, a posebno one u opoziciji, da se dosta na amaterskom nivou bave politikom, ona je nestala ideoločki, a živi po naslovnim stranama, kao neki rijaliti. Moja omiljena izjava na tu temu je – politika je šou biznis za ružne ljude. A ja ne volim što je politika šou biznis, voleo bih da neko odluči da to prestane, i da neko počne da se bavi ozbiljnim stvarima“.

Žanetić je u gostovanju na N1 najavio i novu sezonu emisije „Pljiž“, koja počinje 4. oktobra.

„‘Pljiž’ startuje 4. oktobra, dan pre 5. oktobra…Tako se potrefilo“, kazao je Žanetić.