Spasojević: Mali ne mora da ima doktorat, ali nema kredibilitet ako je plagirao

Vesti 28. sep 201910:51 > 10:54
N1

Dušan Spasojević sa FPN ocenio je u Novom danu, govoreći o slučaju doktorata Siniše Malog da je "zastrašujuće da ne postoji ni trunka moralne odgovornosti". "Siniša Mali objavljuje slike kako naporno radi, kako uči i kako ima svoje diplome, zapravo, on nam se smeje u lice, to je jedna vrsta poniženja. Videli smo i predsednika koji kaže 'on ne mora da ima doktorat', naravno da ne mora da ima doktorat, može bilo ko biti ministar, ali ako je neko plagirao doktorat, onda zaista nema nikakav kredibilitet da obavlja javnu funkciju", kaže on.

Spasojević kaže da je „trend populizma, ili populizam kao neka vrsta opasnosti za demokratiju izuzetno prisutan u regionu“.

POVEZANE VESTI

„Populistički lideri, ako imaju većinu, misle da mogu da vladaju kako god žele. Onda završavamo u sistemu koji ne funkcioniše, koji nema reprezentativnost, u kom je opozicija marginalizovana“, kaže Spasojević.

Profesor na Fakultetu društvenih studija u Ljubljani Andrej Kurnik kaže da je nacionalizam „antidemokratski“.

„Bavi se pitanjima apstraktnog identiteta, onemogućava da se na neki način artikulišu problemi i pitanja. Uvek kada treba rešavati neke suštinske probleme, imate pitanja nacionalnih odnosa“, kaže Kurnik.

Spasojević smatra da Srbija „više ne ispunjava uslove minimalne demokratije“.

„Pre svega, jer izbori nisu dovoljno fer, pošteni. Ima neke autokratske elemente, ali su u današnje vreme postavljeni na drugačiji način nego u vreme Miloševića. Danas imamo drugačiju situaciju i drugačije mehanizme, koji nas teraju da tražimo druge termine. Mogli bismo da koristimo taj termin za neke aspekte demokratije u Srbiji – institucije, medijsku sferu, parlament…“, kaže on.

N1

Dodaje da postoje ljudi koji napadaju ljude koji protestuju.

„To su sve elementi autoritarnih poredaka“, kaže.

Kurnik smatra da je problem sa autoritarizmom danas generalni problem, kao i da proizilazi iz toga što „nemamo adekvatnih institucionalnih reformi“.

„Ako hoćemo te probleme da naglasimo, treba da razmišljamo o tome koji bi bili neki novi mehanizmi i institucije u kojima ljudi mogu kolektivno da odlučuju“, kaže Kurnik.

Govoreći o okruglom stolu vlasti i opozicije, Spasojević kaže da je taj proces proizvod pritiska građana iz zimskih protesta, pretnji bojkotom i pritiska međunarodne zajednice, kao i da nije siguran da ima previše dobre volje vlasti.

„Bazične demokratske institucije nemamo, zato imamo okrugle stolove koji treba da pomognu da izbori prođu u redu. Nisam siguran i nisam preveliki optimista, jer mislim da bi vlast mogla mnogo energičnije da uradi neke stvari i pokaže gestove dobre volje“, kaže on.

Kako kaže, „pregovori u parlamentu ne bi trebalo da se vode pod okriljem Maje Gojković, koja je jedna od najodgovornijih za ovakvo stanje“.

„Važan gest bi bila i priča oko plagijata Siniše Malog, da se predsednik i premijerka suzdrže od napada BU“, kaže Spasojević.

Ističe da gotovo postoji konsenzus da su mediji najvažniji i da „čemo lako izgurati još jedne izbore bez sređivanja biračkog spiska, ali da je suštinski važno da otvorimo medije za sve strane“.

N1

„Bez toga su sve ostale stvari sekundarne“, kaže.

Spasojević kaže da se plaši da događaji u Rektoratu ne budu „inicijalna kapisla za obrnuti smer“.

„To je ono što smo videli sa Poverenikom i Zaštitnikom građana, da institucije koje su bile nezavisne i opirale se političkoj volji, vremenom su izgubile svoj značaj. Plašim se da ovaj otpor koji je rektorka pružila, da će to biti poziv da se u narednom periodu umanji ili uguši autonomija Univerziteta“, kaže Spasojević.

Kako kaže, odgovornost na akademskoj zajednici je velika.

„Mislim da je sada dobra prilika, studenti i rektorka su nam otvorili prostor i taj prostor mora da se brani. Nadam se da će to biti jedna od važnijih tema“, kaže Spasojević.

Kako kaže Spasojević, „zastrašujuće je da ne postoji ni trunka moralne odgovornosti“.

„Siniša Mali objavljuje slike kako naporno radi, kako uči i kako ima svoje diplome, zapravo, on nam se smeje u lice, to je jedna vrsta poniženja. Videli smo i predsednika koji kaže ‘on ne mora da ima doktorat’, naravno da ne mora da ima doktorat, može bilo ko biti ministar, ali ako je neko plagirao doktorat, onda zaista nema nikakav kredibilitet da obavlja javnu funkciju“, kaže Spasojević.

Govoreći o protestima u Srbiji, kaže da, ako ih poredimo sa devedestim, ima dosta sličnosti i dosta razlika.

„Društvo u kome živimo je potpuno drugačije, kontekst je dosta drugačiji, ali ta tradicija protestna ovde postoji i na nju moramo da se naslonimo ukoliko želimo da popravimo društvo u kome živimo“, kaže Spasojević.

Kurnik dodaje da je devedesetih horizont bila „neka razvijena demokratija“.

„Posle krize od 2008. godine u Evropi to više nije horizont, to je nešto što treba na neki način izgraditi na novo. Novi pokreti i protesti se suočavaju s tim da nemaju jasan horizont, ali je to prilika, jer treba ga izumeti na neki način“, kaže Kurnik.