
Komesar za proširenje Oliver Varhelji je naveo da mu nije u interesu usporavanje, već proširenje i da mu je plan da u narednih pet godina najmanje jedna zemlja bude spremna za pristupanje. "Moramo podržati te zemlje koje se nalaze u samom središtu Evrope. Podrška tom regionu je i u našem interesu i svi ćemo imati koristi od toga ako naše direktno susedstvo bude prosperitetno stabilno i sigurno. Svi ćemo imati koristi ako ekonomije tog regiona budu snažne, a te države budu imale dobru perspektivu", istakao je Varhelji.
Isto važi i za digitalni razvoj i ostala područja ekonomije, dodao je.
Rekao je daće on u narednih pet godina biti zadužen za proširenje i da je njegov plan da na kraju tog perioda najmanje jedna zemlja bude spremna za pristupanje EU.
On je rekao da su zemlje Zapadnog Balkana dobro sarađivale sa EU na pitanjima azila i migracija, ali je konstatovao da je regionu potrebna dodatna pomoć kako bi se nosio sa migracionim izazovima.
Region Zapadnog Balkana je sastavni deo Evrope i važno je da postoji verodostojna perspektiva proširenja, podvukao je komesar za proširenje.
„Reforme koje moraju sprovesti sve države moraju imati stvarni učinak, odnosno moraju stvoriti radna mesta, pojačati prosperitet i boljitak ljudi, a to se može dogoditi samo ako se proces reformi dodatno ubrza. Početkom sledeće godine komisija ce izneti predloge za nastavak procesa kojim se želimo nadovezati na strategiju o Zapadnom Balkanu od prošle godine. Želimo da taj proces bude nastavljen, ali i da odgovorimo na zabrinutost koju su izrazile pojedine države članice. Funkcionisanje demokratskih institucija i reforma javnih insitucija su neke od prioritetnih tema, koje su važne za trasnformaciju društva svih zemalja Zapadnog Balkana, kako bi bile spremne za pristupanje EU“, naveo je.
On je dodao da želi da proces bude dinamičniji i da se ne bavi samo otvaranjem i zatvaranjem poglavlja.
„Moramo pronaći način za bližu saradnju koja je u zajedničkom interesu i nužna je podrška u tom smilu. Želimo da taj region bude bolje integrisan u ključne politike EU i pre pristupanja. Na primer Zapadni Balkan mora biti blisko povezan sa našom digitalnom agendom, zelenim programom, transevropskim mrežama, saobraćanim ili energetskim mrežćama. Stanovnici tih zemalja ne bi trebalo da čekaju pristupanje kako bi imale koristi od tih politika. Važno je da budu angažovani na reformama zbog svojih građana, a ne zbog EU“, istakao je komesar.
On je naveo da želi da se države članice takođe više angažuju, uključujući i najviši nivo, kako bi da pratile ključne reforme koje su potrebne u tim zemljama, a „vlade u regionu moraju preuzeti odgovornost kako bi taj proces bio inkluzivan“ i da parlamenti tu imaju ključnu ulogu. Oni moraju analizirati brojne zakonodavne predloge koji će se pred njima naći, dodao je.
„Jedno je promeniti metodologiju, drugo dovoditi u pitanje proces proširenja“
EU, kako kaže, takođe mora da bude spremna da prihvati nove članice kad one ispune uslove. „To ne bi smelo usporiti integraciju u EU. Dakle integracija i pristupanje mogu se odvijati paralelelno, a dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ključni su za nastavak evropskog puta zamalja Zapadnog Balkana. Takođe, sarađivaćemo i kako bi omogućili da se reše bilateralni sporovi“, naveo je, dodajući da će sa visokim predstavnikom Žozepom Borelom raditi na daljem rešavanju pitanja u vezi sa Kosovom, o promeni metodologije i francuskom predlogu.
Jedno je promeniti metodologiju, a drugo je dovoditi u pitanje ceo proces proširenja, dodao je.
„Možemo govoriti o nekakvim promenama u metodologiji, kako bi ona bila verodostojnija i za nas i za zemlje koje žele da se pridruže EU, ali da bi smo to uradili ceo postupak mora biti dinamičniji. Moj prioritet prilikom bilo kod oblika revizije je sledeći: kad država nešto uradi, da je red na nas da uradimo nešto zauzvrat. To je deo i dosadašnje metodologije. A ako dolazi do nazadovanja, onda mi moramo napraviti par koraka unazad u pregovorima“, rekao je Varhelji.
Dodaje da se ne radi samo o francuskom dokumentu, već da tu ima i nekoliko drugih ideja.
„Najbolji način za pristupanje je motivisati te države da nam se pridruže što pre. Ako uspemo, na primer, u stvaranju tržišne ekonomije, mislim da već na taj način možemo objasniti zašto je važno da imamo funkcionalnu vladavinu prava, demokratiju i slobodu medija, jer to itekako ima veze sa slobodnim tržištem, bez koga ulagači neće ulagati u određenu zemlju. Potrebna nam je tržišna ekonomija koja se temelji na vladavini prava, koja će dati rezultate i za te zemlje i za nas u EU i omogućiti brže hvatanje koraka ka EU od strane tih zemalja“, istakao je.
„Nije red da odaberemo datum, pa da ga menjamo“
Dodao je da je teško postaviti vremenske rokove za proširenje. Lako možemo reći da će to biti na primer 2025. ali to smo već radili i nije red da odaberemo datum i da ga onda menjamo, već da uspostavimo proces koji će omogućiti proširenje na te zemlje, istakao je.
„Ja ću za to biti zadužen u narednih pet godina i moj je plan da na kraju tog perioda najmanje jedna zemlja bude spremna za pristupanje EU“, naglasio je Varhelji.
Kaže da institucionalna reforma EU nije uslov pre proširenja.
„Mislim da je proširenje moguće i bez velikih institucionalnih reformi unutar Unije. Naravno, ako se sporazumemo pa do institucionalnih reformi i dođe, tim bolje. Ali nije preduslov da imao institucionalnu reformu EU pre proširenja. EU mora moći ponovo da funcioniše sa 28 država članica“, kazao je.
Što se tiče pitanja da li je Mali Šengen dobra ideja, svaka ideja regionalne saradnje između država Zapadnog Balkana pre pristupanja je dobrodošla, rekao je Varhelji, dodajući da pozdravljam Mini Šengen.
„Ali imam jedan uslov, a to je da taj proces mora biti inkluzivan. Dakle, mora se omogućiti svima na Zapadnom Balkanu da mogu da mu se priključe. Ako je tako, ja pozdravljam taj proces. Granice će biti lako preći, to će pomoći trgovini, međusobnom kontaktu među ljudima i te koristi mogu biti osetne. Dakle, pozdravljam taj proces, ali molim vas da se pobrinete da se omogući svakome iz regiona ko to želi da se može priključiti tom procesu“, naglasio je.