Gosti N1: Niko Srbiji ne brani da razvija odnose s Kinom i Rusijom, to radi i EU

Vesti 05. dec 201909:48 > 09:50
N1

Srbija se 2014. obavezala da će u periodu od pet godina biti sposobna da preuzme obaveze vezane za uslove članstva u EU, ali su se u poslednje dve godine ti kapaciteti prilično istrošili, smatra Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike. Mladen Lišanin iz Instituta za političke studije navodi da trenutno ni EU ni Srbija nisu potpuno spremne za nastavak procesa, ali da nemaju druge opcije nego da se, kako je rekao, prave da se tu neki napredak ostvaruje.

Predsednik Srbije kazao je da je „razumeo primedbe“ u razgovoru s delegacijom Evropskog parlamenta o stanju ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda u Srbiji prilikom poslednje posete Beogradu. A izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik i lider Evropske narodne partije Manfred Veber poručili su da ima mnogo problema u tim oblastima, kao i u vezi s pitanjem Kosova. Razgovarali su i sa delom opozicije koja je najavila bojkot predstojećih izbora. Ova poseta bila je unapred planirana, ali je došla samo desetak dana pre sledeće, treće i poslednje runde međustranačkog dijaloga uz posredovanje Evropske unije.

Tokom ove posete ponovo je predsedenik Srbije rekao da samo želi da čuje hoće li Srbiju u Evropi ili ne.

„Očigledno je da u EU postoje unutrašnja pitanja koja su važnija od pitanja proširenja, pa postoji dilema u kojim okvirima će se dalje nastaviti…I to Vučićevo pitanje je legitimno, ali valja biti precizan i reći da je Srbija ta koja je tražila da postane članica EU kada je podnela zahteva za članstvo i time prihvatila da će u toku pristupanja EU ispuniti sve uslove i usaglasiti se s politikom EU. Tako da i ova pitanja koja se pojavljuju na ovim sastancima sa predstavnicima EU treba sagledavati malo i iz perspektive i unutrašnje politike i kreiranja očekivanja u domaćoj javnosti kada je u pitanju dinamika nastavka procesa pristupanja EU“, kazao je Majstorović u Novom danu.

I Lišanin se složio s tim mišljenjem.

„Mislim da kod tumačenja poruka koja šalju političari, a Aleksandar Vučić je u tome vešt, treba imati u vidu i taj segmet poruke koja se šalje domaćem javnom mnjenju u cilju mobilizacije sopstvenih birača“, kazao je.

POVEZANE VESTI:

Mediji pišu da bi Srbija do kraja godine mogla da otvori još jedno poglavlje.

„Tempo ne zavisi isključivo od Sbije, ali kada smo 2014. kretali u pristupne pregovore, Srbija je navela da će u narednom periodu od pet godina biti sposobna da preuzme sve obaveze iz članstva, i to tada nije bila proizvoljna projekcija, već se zasnivala na mišljenja Evropske komisije, koja je zaključila da je prema tadašnjem obimu kapaciteta, Srbija sposobna da preuzme rokove iz članstva u nekom srednjeročnom periodu, a on znači do pet godina“, rekao je Majstorović.

Međutim, ti kapaciteti su se, dodaje, prilično istrošili.

„Imajuci u vidu da su se naši kapaciteti prilično istrošili i da u poslednje dve godine Evropska komisija napominje da čak i u oblasti evropskih integracija, gde je Srbija bila jedan od lidera u regionu, sada postoji potreba za jačanjem tih kapaciteta. Očigledno je da se u srpskoj administraciji dešavaju neke stvari koje ne utiču da se vodimo tim prevashodnim i prvobitnim ciljevima, da bez obzira na tok pregovora sprovodimo reforme koje su neophodne kako bismo bili sposobni da u tom roku od pet godina preuzmemo obaveze. Taj rok će proći ovih dana i očigledno da nismo mnogo odmakli u poštovanju onoga što smo se obavezali u ovom procesu“, naglasio je Majstorović.

Lišanin napominje da je situacija najkritičnija u pogledu poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i i osnovna prava, kao i na prava slobode i bezbednosti.

„U vezi s tim poglavljima, gde je situacija najkritičnija, mislim da nema izgleda da će se ona uskoro biti zatvorena, naprotiv, ali mislim da nije nevažan i ovaj drugi deo. Srbija je, naime, i sada spremna za otvaranje većeg broja poglavlja nego što će, po svemu sudeći u narendih šest meseci biti otvoreno. Situacija nije baš blistava ni na jednoj, ni na drugoj strani, ali je Srbija u lošijoj poziciji jer ona treba da se prilagođava toj drugoj strani“, rekao je Lišanin.

On slikovito opisuje situaciju kao izveštaj iz jugoslovenskih ratova, kada pitaju nekog vojnika šta se dešava, a on kaže: „Oni bi kao da se ocepe, a mi im kao ne damo“.

„Tako je u procesu proširenja EU – ni jedna ni druga strana nije spremna potpuno na to, ali nemaju druge opcije nego da se prave da se tu neki napredak ostvaruje“, izjavio je Lišanin.

Na pitanje da li bi situacija u Srbiji bila drugačija kada bi se išlo ka zatvaranju nekih poglavlja, Majstorović kaže:

„Ja ću vas podsetiti da poglavlja 23 i 24, zajedno s poglavljem 35 iz nekih drugih razloga, imaju suštinski značaj za dinamiku procesa pregovora. Na osnovu prethodnih proširenja, došli se do zaključka da je jedna stvar usvajati zakone, a druga je obezbediti uslove da se ti zakoni primenjuju i sprovode u praksi. Iz tog razloga su poglavlja 23 i 24 od suštinskog značaja za građane Srbije, ali i za proces pristupanja“, naglasio je Majstorović.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku srpska administracija radi na reviziji Akcionog plana za poglavlje 23.

„Radi se na ispunjavanju prelaznih merila za dalju fazu pristupnih pregovora, ali je očigledno da postoje velika kašnjenja. Najeklatantniji primer za to je revizija Ustava kada je u pitanju pravosuđe. To odslikava odnos Srbije prema njenim obavezama i ne šalje pozitivnu sliku ka partnerima u EU“, kazao je Majstorović.

On napominje da jeste činjenica i da se EU nalazi u specifičnoj situaciji, zbog pitanja Bregzita, pregovora oko budžeta Unije, pitanja budućnosti same Unije.

„To su pitanja u fokusu čelnika država članica. Proširenje nije zapostavljeno, ono jeste tema, zahvaljujući i Makronu koji je predstavio taj plan o kome se debatuje i plašim se da je to poslednji voz koji nemamo luksuz da propustimo“, kazao je Majstorović.

O tome kako vidi izjavu Vučića da je Srbija na evropskom putu ali da čuva dobre odnose s Rusijom i Kinom jer nezavisno donosi svoje odluke u najboljem interesu države i „baš ga briga šta drugi misle, Majstorović kaže:

„Mislim da svaki odgovoran političar ne može da kaže da ga je baš briga, ali je očigledno da se radi o porukuma upućenih domaćoj javnosti. Niko ne brani da se imaju dobri odnosi, sama Francuska takođe ima dobre odnose sa ove dve zemlje“.

„Nije realno očekivati da Srbija napusti bilo kakve strateške kurseve unapređivanja odnosa sa Kinom i Rusijom. U spoljnoj politici EU važe druga pravila, ostavlja se prostor i državama članicama da svoju spoljnu politiku dobrim delom samostalno sprovode. I mislim da od svih pitanja koja su sporna sa Srbijom, spoljna politika je manje važna. Ono što je čini dosta vidljivom, to su sve veće tenzije u globalnom političkom sistemu, gde je vrlo lako koristiti takve argumente“, ocenio je Lišanin.

Hibridna demokratija i izborni uslovi

N1

Tema posete predstavnika EU Srbiji bili su i izborni uslovi. Bilčik i Veber su o tome razgovarali i sa vlašću i sa opozicijom. Kada je reč o opoziciji, videli su se samo sa onim delom koji je za bojkot izbora, predstavnicima SZS, kao i sa predtavnicima PSG. To je uvredilo neke koji nisu bili pozvani na sastanak, na primer Čedomira Jovanovića, koji je to prokomentarisao na Tviteru.

„Mislim da je ova poseta drugačiji format u odnosu na dijalog koji se vodi u Skupštini Srbije. Ovo je bila poseta delegacije najjačih evropskih partija. I mislim da tu leži suština sastanka. Dolaze predstavnici EPP, najače političke grupacije, s kojima je SNS u savezu, a dolaze nedelju ili dve nakon samita EPP u Zagrebu, gde je bilo i predstavnika SNS-a, što znači da se iza scene vodi intenzivan razgovor o nastavku dijaloga u onom formatu koji je bio već vođen u Skupštini“, smatra Majstorović.

Srbija je, kaže, razapeta između dve realnosti.

„Srbija ima demokratsko političko uređenje, ali u praksi postoji dosta elemenata koji ovu demokratiju čine hibridnom, koja se zasniva na demokratskoj volji, ali osnovni principi, poput slobode izrražavanja, vladavine prava, pa čak i podele vlasti, se na žalost ne poštuju. Tu nam niko iz EU ne može pomoći, mogu da ukažu na problem, kao što i jesu od 2016-te, ali prošle su skoro četiri godine a malo toga je učinjeno“, rekao je Majstorović.

On ipak, ne vidi drugu opciju nego da se dijalog nastavi.

„Ako bih morao da prognoziram kako će proći dijalog, ja bih rekao da će u normativnom smislu nakon treće runde ostati brojni, ako ne i svi problemi u primeni propisa, bez obzira na to što će sami propisi možda biti bolji i obezbediti možda više uslova za fer izbore…Nisam siguran da je ova vrsta posredovanja sama po sebi garancija da će se u kvalitatativnom pogledu srpska demokratija pomeriti bez jedne autonomne odluke koja dolazi iznutra, a opet nisam siguran da je takva odluka na vidiku“, ocenio je Lišanin.