Komesarijat za izbeglice: Boško Obradović zloupotrebljava temu migranata

Vesti 26. dec 201916:40 > 16:43
N1

Komesarijat Srbije za izbeglice i migracije je ocenio da lider Pokreta Dveri Boško Obradović zloupotrebljava temu migranata, pritom pokazujući "elementarno nepoznavanje činjenica i propisa, mešajući nespojivo i koristeći se poluistinama".

„Nije tačno da se zakonskim rešenjima izjednačava položaj migranata, interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije i izbeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tu materiju regulišu različiti zakoni i strategije, a naše zakonodavstvo koje se odnosi na migrante o kojima je reč, u skladu je sa najvišim međunarodnim standardima iz ove oblasti“, piše u saopštenju Komesarijata.

POVEZANE VESTI

Komesarijat je upitao koliko puta treba ponoviti da ne postoji plan za naseljavanje migranata u Srbiji, a da su lokalni akcioni planovi strateška dokumenta koja se redovno, godinama, donose u svim jedinicama lokalne samouprave.

„Prema poslednjim statističkim podacima za 2019. godinu, od više od 27.000 migranata koji su prošli kroz centre kojima rukovodi Кomesarijat za izbeglice i migracije, 221 je podneo zahtev za azil, a azil je odobren za svega 33 lica“, piše u saopštenju.

Navodi se da je „priča o migrantima koji će naseljavati Srbiju neprimerena i besmislena u danima kada se desila strašna nesreća na Dunavu, gde je u očajničkom pokušaju da pređu reku u prevrtanju čamca život izgubilo šestoro migranata“.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila: Političari koriste temu migranata za političke ciljeve

Negativne reakcije građana na migrante u Srbiji su posledica loših reakcija nadležnih institucija i pogrešnih informacija u javnosti – ocenio je direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (CZPT), Radoš Đurović.

Đurović je na konferenciji za novinare u Beogradu kazao da takvo stanje sistema u Srbiji koriste radikalno orijentisani političari za svoje političke ciljeve. 

On je ukazao da mnogi migranti izgube život u sve rizičnijim pokušajima da pređu severne granice Srbije, podsetio na slučaj pogibije šestoro migranata na Dunavu i dodao da registrovano 20 smrti migranata u Srbiji, ali on smatra da je taj broj veći. 

Osvrnuo se na loše stanje na graničnin prelazima sa Mađarskom i Hrvatskom, istakao da nedeljno u Mađarsku uđe tek deset ljudi, a da sa hrvatskim graničarima komunikacija ne postoji. 

Govoreći o migrantima koji žele da ostanu u Srbiji, kojih prema podacima CZPT ima 300, Đurović je rekao da je najbitniji korak da ti ljudi isele iz kampova, da im se omogući integracija u društvo – nauče jezik i da mogu da se zaposle. 

Đurović je kazao je boravak migranata u Srbiji treba drugačije regulisati, da su mnogi van smeštaja i istakao sistem azila u Srbiji loš što je, kako kaže, odraz stava institucija da migranti samo prolaze kroz Srbiju. 

„U kampovima su uslovi jako teški. U nekim kampovima ljudi žive u šatorima, dok u kampu u Bujanovcu nema tople vode i grejanja“, rekao je on. 

Psihološkinja iz CZPZ Jana Stojanović istakla je da posebno velike probleme imaju deca-migranti bez roditeljske pratnje i staratelja, migranti s mentalnim problemima i invaliditetom, i žrtve nasilja u porodici. 

Stojanović je kazala da je od početka ove godne do kraja oktobra u Srbiji registrovano 640 dece, a da je dece bez roditeljske pratnje u Srbiji, prema istraživanju CZPT, oko 1.400. 

„Od 640 registrovane dece, 25 je podnelo zahtev za azil u Srbiji, dok je tek jednom detetu azil odobren“, rekla je ona. 

Istakla je da je potrebno izgraditi posebne centre za decu, jer većina dece živi u velikim centrima, što može da utiče na njihovu bezbednost i razvoj. 

„Deca koja putuju bez roditelja ili staratelja su najranjivija. Zabeleženi su slučajevi dece od devet i deset godina, a prosek starosti je između 14 i 17 godina“, kazala je Stojanović. 

Dodala je da je potrebno bolje osposobiti osoblje koje se bavi zbrinjavanjem dece, poboljšati znanje o zakonima, odgovornosti i ovlašćenjima. 

Rekla je da migranti s mentalnim problemima imaju samo kratkoročnu profesionalnu pomoć, nakon čega se vraćaju u kampove, gde se ponovo suočavaju sa suicidnim mislima i pokušajima. 

„Stopa prijavljivanja nasilja je niska. Žene i deca, koji su najpodložniji seksualnom i porodičnom nasilju, ne veruju da će biti zaštićeni, niti vide dugoročno rešenje problema“, upozorila je ona.