Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji talac odnosa dve države

Vesti 09. jan 202018:00 > 18:11
N1/arhiva

Šta hrvatskoj zajednici u Srbiji donosi pobeda Zorana Milanovića i koliko njihov položaj zavisi od odnosa čelnika dve države? Mnogo, odgovaraju na pitanja N1, navodeći da su tek od posete hrvatske predsednice Srbiji 2016. stvari počele da se pomeraju sa mrtve tačke. Iako je većina glasova iz Srbije otišla Milanovićevoj protivnici, u Hrvatskom nacionalnom veću nadaju se boljoj saradnji nego kada je bio premijer, kao i da će odnosi na relaciji Beograd - Zagreb otopliti.

Dok se analizira šta Milanovićeva pobeda znači za odnose dve države, na severu Bačke tumače šta ima ona znači za svakodnevni život. Selo Tavankut našlo se na listi prioriteta pre dve godine, nakon sastanaka tadašnje predsednice i premijera. Obećanje da će ruinirani Dom kulture biti obnovljen, ispunjeno je još u maju. Međutim, njegova vrata i dalje su zatvorena.

POVEZANE VESTI

„Zaista smešno, za rubriku verovali ili ne“, kaže bivši predsednik MZ Tavankut Tome Vojnić Mijatov.

Zašto je tako – ne zna. Iako u Subotici za N1 kažu da su još u junu objekat predali mesnoj zajednici na raspolaganje, njen doskorašnji čelnik objašnjava – mesecima se nezvanično priča da otvaranje zapravo čeka predsednika Vučića. Takve poluinformacije su, dodaje, kružile i nedavno, kada je kod Subotice otvarao Ipsilon krak.

„Bilo je neko dežurstvo kod rukovodstva mesne zajednice, gde se očekivalo da će predsednik države doći, da će tu biti neka svečanost“, kaže Vojnić Mijatov.

Međutim, do danas, ni predsednika, ni Doma kulture. A da će, poput Vučića i Kolinde Grabar Kitarović, i Zorana Milanovića dočekivati na severu Vojvodine, nadaju se u Hrvatskom nacionalnom vijeću. Iako nisu blisko sarađivali dok je bio premijer, sada očekuju toplije odnose. Pa i na relaciji Beograd – Zagreb.

„Ne moraju u pravom smislu reči biti topli, ali da komunikacija bude učestala. Da se seda za sto, da se otvore sva važna pitanja i da se o njima razgovara. Prvi preduslov svega je da se prizna da postoje neka otvorena, nerešena pitanja“, kaže Jasna Vojnić iz HNV.

Prvi put je taj preduslov isunjen 2016. godine potpisivanjem Subotičke deklaracije, kaže lider DSHV-a. Zahvaljujući tome, danas se priznaje da Hrvati u Srbiji imaju probleme, u čijem je rešavanju bilo pomaka, ali, kaže, nedovoljno.

„I dalje smo, nažalost, svedoci da neki drugi nivoi vlasti, pre svega lokalni, ne samo da ne prate proaktivno naše inicijative, nego da, sada smo već i ubeđeni, opstruiraju donošenje nekih koraka“, kaže Tomislav Žigmanov iz DSHV.

Konkretno, smatra da Grad Subotica opstruira formiranje hrvatskog školskog centra, zbog čega su odbornici DSHV nedavno napustili sednicu gradske skupštine, a lokalnu vlast optužili za diskriminaciju. U gradu to odbacuju, navodeći da je postupak u toku, ali da ima nejasnoća koje treba rešiti. Na primer, kolika je cena i realna potreba.

„Težnja lokalne samouprave da se odluka ne donosi „ad hoc“ nego na bazi realnih potreba, zakonskih procedura i preporuka Međuvladine mešovite komisije, ne samo da se ne može nazvati diskriminacijom, već se zapravo u ovom slučaju više mogu nazreti elementi segregacije učenika koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku, što nije u skladu sa evropskom budućnošću zemalja u regionu“, navode u saopštenju.

Dodatni problem je, navode, negativan stav koji su o tom pitanju izneli Nacionalni saveti Bunjevaca i Nemaca.

S druge strane, da se upravo zbog evropske budućnosti stvari moraju početi rešavati, kaže Žigmanov, nazivajući hrvatsku zajednicu u Srbiji taocima odnosa dve države.