Snežana Marković nova predsednica Ustavnog suda

Vesti 24. jan 202014:17 > 14:21
N1

Nova predsednica Ustavnog suda je Snežana Marković, kojoj je na Drugoj sednici tog suda svečano predata predsednička kolajna.

Prilikom preuzimanja dužnosti Marković je rekla da će zajedničkim snagama, zajedno sa još 12 sudija Ustavnog suda među kojima je prva među jednakima, „predstavljati Ustavni sud kao instituciju koja će doprineti vladavini prava, demokratizaciji društva i zaštiti Ustava“.

Nova sudija Ustavnog suda, koja je izabrana na tu dužnost 26. decembra prošle godine, a na dužnost će stupiti 26. januara, rekla je i da u tom poslu „očekuje kvalitetnu saradnju sa medijima“.

Dosadašnja predsednica Ustavnog suda Vesna Ilić Prelić rekla je da je u prethodne tri godine njenog mandata, od 1. januara 2017. do 31. decembra 2019. godine Ustavni sud primio ukupno 42.500 novih predmeta, od kojih se više od 41.600 predmeta odnosilo na ustavne žalbe, više od 600 predmeta odnosilo se na ocenu ustavnosti i zakonitosti akata, i oko 200 predmeta se odnosilo na ostale nadležnosti Ustavnog suda.

„Za prethodne tri godine rešeno je 34.850 predmeta, od čega je 33.600 predmeta po ustavnim žalbama, 950 rešenih predmeta za ocene ustavnosti i zakonitositi opštih akata, dok se oko 300 rešenih predmeta odnosi na ostale nadležnosti Ustavnog suda“, kazala je Ilić Prelić.

Ona je rekla da je u istom periodu, za tri godine, Ustavni sud formirao još 14.420 novih predmeta, među kojima se 14.110 predmeta odnosi na ustavne žalbe.

„U 2019. godini rešeno je 15.126 predmeta od čega se 14.780 predmeta odnosi na ustavne žalbe. U protekloj godini broj rešenih predmeta bio je veći od broja novoformiranih“, rekla je Ilić Prelić.

Ilić Prelić je navela da „se ne smatra neažurnošću ukoliko ukupan broj ustavnih žalbi ne prelazi priliv novih ustavnih žalbi za period od godinu i po dana, iako ima predmeta koji su stariji od godinu i po dana, a nisu rešeni“, kao i da je to standard Evropskog suda za ljudska prava.

„Evropski sud za ljudska prava i dalje ima predmete koji su podneti 2007. ili 2009. godine. Nije nam cilj da se time pravdamo, ali uvek postoji nešto što objektivno otežava postizanje cilja. Ustavni sud je u hiljadama slučajeva pružio zaštitu našim građanima da ne moraju da se obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava“, kazala je Ilić Prelić.