Borba za parcelu na Banovom brdu – park ili površina na kojoj treba da se gradi

Vesti 07. feb 202017:09 > 17:10
N1

Upad na privatni posed ili pokušaj građana da odbrane park i pravo na zdrav vazduh? Mesecima, stanari u Ulici Nikolaja Gogolja na Banovom brdu, sprečavaju izgradnju objekta porodičnog stanovanja na mestu koje je decenijama bilo park. Investitor, sa druge strane, poručuje, uskraćena su mu ustavna prava, jer površina koju je kupio za gradnju nikada nije bila park, bar ne u urbanističkoj dokumentaciji.

Direktor „Niva bildinga“ kaže da im je ugroženo pravo na imovinu, a da iz tog prava proizilazi i pravo na gradnju.

„Za vreme trajanja ovih protesta dešava se jedna vrsta ozbiljnog ugrožavanja našeg prava. Ta površina je bila gradsko građevinsko zemljište, po starom planu tu je bio predviđen mešoviti blok zgrada, plus šest spratova. Mi planiramo tri mala objekta, visine suteren prizemlje, sprat i potrkorvlje, 11 stanova i četiri poslovna prostora, visine vrlo male. Ulica je u celoj dužini porodična gradnja. Ako imate vlastništvo i pravo korišćenja, a desilo se da postoji samoniklo drveće i ne sumnjam da su mnogi to doživljavali kao zelenu površinu, ali oduvek je to bilo građevinsko zemljište“, rekao je Adžić.

Predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti Savo Manojlović navodi da je ta zelena površina jedini park ispod Požeške ulice i da su tražili na uvid celu dokumentaciju, ali im je rečeno da se neće dostaviti.

„Mi imamo površinska dokumenta, ali imamo i sumnje. Prvo se izašlo s tvrdnjom da je zemlja vraćena restitucijom, zatim se to ispostavilo kao netačno. To postoji kao park, jeste privatno upisano, ali Gradsko zelenilo je održavalo površinu, defakto je bio park, postojala je klupa, istovremeno su stanari plaćali održavanje te površine. Pored toga, ako se sagradi, neće moći da prođu vatrogasna kola, a živimo u državi gde se bespravna gradnja ne ruši“, naveo je Manojlović.

POVEZANE VESTI:

Adžić odgovara da će prosečna udaljenost budućih zgrada biti 15 metara i da su oni koji su kvalifikovani odredili da vatrogasno vozilo može da prođe. Dodaje da se stalno ponavljaju neistine.

„Da bi nešto bilo park, moraju da postoje određeni standardi. Imamo dopis od Zelenila što su privatnu svojinu održavali, imamo zaključak Komunalne inspekcije, šteta je proizvod činjenja mnogih krivičnih i prekršajnih dela. Mi smatramo da ćemo naše pravo ostvariti i probaćemo na jedan normalan način da razgovaramo. Smatramo da će ukupna zauzetost biti 25-26 odsto cele površine“, rekao je Adžić.

Govoreći o poređenju s Petim parkom, Adžić je rekao da je Peti park bio javna površina i nije bio svojina privatnih lica, a da ga je onda grad prodao te je mogao investitoru da da naknadu ili ponudi nešto drugo.

„Mi u okviru naših mogućnosti ćemo uraditi sve, ako se nastavi ovo normalnim putem da stanari shvate da će im biti bezbedan objekat, imamo polisu osiguranja koja govori o eventualnoj šteti na objektu i susednim objekima, spremni smo da preduzmemo sve, a da nakon toga na velikoj površini hortikulturno sredimo i da će to biti lepše i zelenije“, kaže Adžić.

S druge strane, Manojlović je dodao da su pokrenuli inicijativu da Grad investitoru dodeli drugu lokaciju, a da se parku izjednači faktičko i pravno stanje i da dobije status zelene površine.

„Postoiji velika razlika između stanja u papirima, to zemljište je bilo kategorizovano kao poljoprivredno. Pored toga, kanalizacija je preopterećena, videli smo kada se gradio Ada mol da su građanima pucali temelji. Takođe, ljudi su tamo izloženi brutalnom nasilju, dvojica komšija su brutalno pretučeni. Zatečeni su ispred zgrade, došlo je do rasprave, onda su udarili jednog komšiju koji je pao, ta priča o upadu na privatan posed nije tačna, ogradu su probili pripadnici obezbeđenja, imate snimke gde obezbeđenje preti novinarima“, objasnio je Manojlović.

Adžić odgovara da su oni ugroženi po pitanju prava na gradnju i dodaje – „hoćemo da se mirimo i svakako nećemo da kršimo zakon, divlja gradnja nije domen našeg poslovanja“.

„Od 1996. Republički geodetski zavod i katastri imaju obavezu da svo građevinsko zemljište prevedu. Da li Valjevska ima poplave, ne mogu nekvalifikovana lica da govore o tome, neka služba sagledava primarni i sekundarni priključak. Ukoliko mi platimo priključak na sekundarnu mrežu, očekujemo od grada da to obezbedi, taj problem je grad trebalo nezavisno od nas da reši. Mi govorimo o incidentima da se naši ljudi vređaju, gađaju flašama. Kada naši radnici, mehanizacija dođe, došao je čovek, firma s papirima za uključenje gradilišne struje, on je fizički onemogućen, tu imate svakodnevno kršenje određenih zakona. Mi moramo da pokrenemo još krivičnih i prekršajnih prijava“, kaže Ninoslav Adžić.

„Razumemo Adžića, ali kažemo, ne mislim da kvalitet života građana bude takav da ispod Požeške nemate nijedan park. Da nađemo rešenje za sve strane. Narod je besan jer se sprovoide i vidovi represije, nikada nije bila pretnje s naše strane, mirno se protestuje“, dodao je Manojlović.