Gošće N1: Šarčevićev resor odgovoran za vaspitanje, to ga dodatno obavezuje

Vesti 01. mar 202011:24 > 11:25
N1

"Mladen Šarčević je ministar prosvete, što je resor odgovoran za vaspitanje, što ga dodatno obavezuje da komunicira unutar određenog koda koji treba da bude model onima koji rade i koji prolaze kroz obrazovni proces", smatra sociološkinja Isidora Jarić. Ružica Todić Brdarić, iz Sindikata prosvetnih radnika Nezavisnost, dodaje da bi bilo očekivano da ministar služi kao uzor.

Ministar prosvete ponovo je vređao novinare. Uoči konferencije na niškom Univerzitetu, na kojoj je inače govorio o obrazovanju i vaspitanju dece, Mladen Šarčević napao je novinare N1 i Južnih vesti posle pitanja o troje niških dekana, koji su i dalje na funkcijama, iako je Agencija za borbu protiv korupcije predložila njihovu smenu.

„To je jedan čudan zaplet koji ima dve dimenzije. Jedna se tiče činjenice da je Šarčević ministar prosvete, što je resor odgovoran za vaspitanje, što ga dodatno obavezuje da komunicira unutar određenog koda koji treba da bude model onima koji rade i koji prolaze kroz obrazovni proces. On je i javni funkcioner što ga takođe obavezuje na povećanu toleranciju i spremnost da odgovara na pitanja javnosti“, kaže Isidora Jarić.

„Mogu da razumem da je vreme kada je nezvanično predizborna kampanja počela i da se očekuju aktivnosti. Ne mogu da prihvatim da vi na konferenciji kažete da je u fokusu vaspitna uloga, onda u oistom danu na pitanje novinara, a postoji opravdano inetersovanje, da dobijete odgovor ministra – da ste normalni dobili biste odgovor. Mi smo bar deklarativno proglasili nultu toleranciju na ponašanje koje vodi nasilju. Mene najviše boli što je odnos prema novinarima odnos prema meni i svim onim građanima koji nisu u poziciji da lično postave pitanja“, dodala je Todić Brdarić.

Govoreći o raspisivanju konkursa za zapošljavanje, Todić Brdarić kaže da je Vlada dala saglasnost za slobodna radna mesta kojih ima oko 10 hiljada i da zaposleni na određeno vreme žele da se konkursi raspišu.

„Međutim, realizacija konkursa je regulisana procedurom iz 2017, a ona propisuje da kada direktor donese odluku, da se ti podaci objavljuju na internet strani ministarstva prosvete. To sada nije u funkciji. Sektor za digitalizaciju treba pod hitno da učini da se pojavi taj portal, u obrnutom nećemo biti u situaciji da realizujemo te konkurse“, kaže ona.

Pored toga, dodaje, problem je i u tome što, kaže, pojedine lokalne samouprave žele da preduprede realziaciju konkursa.

 „Imam vrlo proverljive podatke, ukazujem da je lokalna samouprava Smedreva krenula sa kampanjom da od direktora zahteva neraspisivanje konkursa i da se poništi konkurs tamo gde je već raspisan. Nekima ne odgovara i žele da iskoriste ljude koji još čekaju priliku na posao i da ih ucenjuju. Podaci su autentični od zaposlenih koji žive u tim gradovima. Mi smo o tome izvestili ministarstvo, očekujem reakciju. Da vidimo da li je to bila želja ili neka vrsta predizbornog trika i performansa“, kaže Todić Brdarić.

Isidora Jarić smatra, kada je reč o novim zakonima u sektoru prosvete, da joj je opšti utisak da je intencija donosioca zakona da centralizuje prosvetu, što nije dobro.

„O mnogim stvarima ključnu odluku donosi ministarstvo. O postavljanju direktora škola, što nije dobro, mislim da je bolje da to donose zaposleni, ministarstvo može imati kontrolnu ulogu. Što se tiče fakulteta u Nišu, mislim da ministarstvo ne treba da smenjuje dekane, postoji zakonska procedura kako se smenjuju i to se dešava unutar institucija. Kada bi se ministarstvo umešalo, to bi kompromitovalo autonomiju i ministarstvo tu nema šta da traži“, smatra ona.

Na pitanje kako izgleda sprsko obrazovanje, Jarić ističe da je zabrinuta, jer se sistem detruira dugo godina i sada se suočavamo s posledicama.

„Puno se govori o odlivu mozgova, kako mladi odlaze, više ne odlaze samo diplomirani studenti, već se ide i na studije u inostranstvo, granica se snižava, što govori da obrazovni sistem propada i da građani ne veruju da mogu da dobiju obrazovanje koje će deci omogućiti da vode kvalitetan život. Urušavanje ugleda profesije nastavnika, to za rezultat ima da iz prosvete migriraju oni najsposobniji koji bi mogli najviše da daju i prelaze u sektore gde su plate bolje. Oni koji ostaju suočavaju se sa različitim preprekama, male plate profesora u osnovim i srednjim školama“, objašnjava Jarić.

Što se tiče reforme obrazovanja, tu je važno znati šta je vizija na kojoj počiva, smatra ona i dodaje da aktuelna vizija nije nešto sa čime bi mogla da se identifikuje.

„Čini mi se da ono što obrazovni sistem nudi je obrazovanje za nekog ko radi na proizvodnoj traci. Imate rascepkanu nastavu, obimne programe koji su rascepkani, tu nema nekog dubljeg odnosa prema temi niti prostora za učenike da mogu na jedan istraživački način da se bave naučnim oblastima i temama. U Finskoj časovi traju dva sata, nastavnik ima slobodu da čas produži, ako oseti da grupa pokazuje interesovanje, to kod nas nije dozvoljeno i liči na obrazovanje za nekoga ko radi na traci i zavrće šraf. Zakon o dualnom obrazovanju me učvršćuje u uverenju da je to vizija sistema koji se ovde promoviše, ja to ne mogu da podržim, da li to znači da će naša deca moći da se realizuju kao radnici u fabrici“, kaže Jarić.