DW: Šta nemačka vlada zna o Huavej nadzornim kamerama u Beogradu?

Vesti 04. mar 202010:22 > 10:26
Pixabay

Nemački Liberali, Stranka slobodnih demokrata (FDP), sredinom januara postavili su čitav niz pitanja nemačkoj vladi o saradnji Srbije sa kineskom firmom Huavej, odnosno o tome da li će korišćenje nadzornih sistema te firme u Beogradu značiti povredu prava građana na informaciono samoodređenje, piše Dojče vele.

Reč je o sistemima kamera koje su postavljene na javnim mestima i koje imaju sposobnost automatskog prepoznavanja lica i registarskih tablica.

FDP pritom napominje da kineski telekomunikacioni koncern Huavej, pod imenom „Sigurna gradska rešenja“, nudi „složene sisteme nadzora u više od 50 gradova širom sveta, uključujući i Evropu“. Naglašava se da je posebno obiman sistem instaliran u glavnom gradu zemlje-kandidata za članstvo u EU, Srbiji.

„Po završetku, samo u Beogradu će biti postavljeno oko 1.000 kamera na 800 lokacija“, prenosi DW.

Kako je Srbija pripremljena da ispuni pravne tekovine EU kada je reč o zaštiti podataka o ličnosti prvo je u nizu pitanja koje je Stranka slobodnih demokrata postavila vladi.

Poslanici FDP pritom podsećaju da Srbija, kao zemlja koja želi u EU, „mora da usvoji i pravne tekovine EU, a to uključuje i sve sekundarne zakone u vezi sa zaštitom podataka i pravom na informaciono samoodređenje, poput Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Pravo na informaciono samoodređenje je osnovno evropsko pravo koje je sadržano u članu 8 Povelje o osnovnim pravima EU“.

Odgovor na prvo pitanje Liberala je glasio da se srpski Zakon o zaštiti podataka o ličnosti oslanja na odgovarajuće odredbe EU.

Drugo pitanje koje su postavili poslanici FDP bilo je kakve zaključke nemačka vlada izvlači iz postupanja srpskog pravosuđa u slučajevima u kojima su lični podaci zloupotrebljeni ili su prekršeni zakoni koji bi trebalo da štite pravo na informaciono samoodređenje?

U odgovoru na to pitanje nemačka vlada napominje da u Srbiji takve stvari nadzire poverenik za zaštitu podataka o ličnosti, te da predstavnici njegove kancelarije prenose da se sudski postupci često obustavljaju zbog zastarevanja slučajeva. Navodi se i da se presude kreću između opomena i srazmerno malih novčanih kazni, kao i da je osam tužbi koje je poverenik podneo nadležnom sudu 2017. i 2018. godine odbačeno.

Da li Huavej kamere mogu da budu prepreka Srbiji na putu ka EU?

Prema odgovorima na dalja pitanja koja se tiču načina na koji je zaštita podataka o ličnosti tematizovana u pregovorima EU i Srbije, pitanja informacionog samoodređenja se rešavaju u okviru pregovaračkog poglavlja broj 23, a koje se bavi zakonodavnom vlašću i osnovnim pravima.

Na pitanje da li nemačka vlada vidi opasnost da bi korišćenje nadzornim sistema Huaveja moglo da bude prepreka za pristup Srbije EU, vlada je odgovorila da se Srbija obavezala na sprovođenje zajedničkih pravnih tekovina EU, kao i da se to stalno proverava.

U daljim odgovorima, vlada napominje da sa srpskom vladom redovno vodi razgovore u kojima se radi o pravnoj državi i ličnim slobodama. Kada je reč o „opasnosti od zloupotrebe podataka prikupljenih nadzornim sistemom“, vlada prenosi da joj je „poznata zabrinutost nevladinih organizacija da bi video-nadzor u javnom prostoru mogao biti korišćen za nadzor demonstracija ili pojedinih građana“.

„Srpsko ministarstvo unutrašnjih poslova je u septembru 2019, izdalo zakonski propisanu procenu posledica video-nadzora po zaštitu podataka o ličnosti, koju je poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti okarakterisao kao „nedovoljnu“. Vlada ne raspolaže sopstvenim saznanjima o tome“, navodi se u odgovoru.