BIA odbija da dostavi podatke o broju prisluškivanih u 2014.

Vesti 05. maj 201517:05 > 17:07
N1/arhiva

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljub Šabić, naložio je Bezbednosno-informativnoj agenciji da u roku od pet dana dostavi Inicijativi mladih za ljudska prava dokumente iz kojih se može saznati broj prisluškivanih lica od strane BIA u 2014. godini.

Rešenje Poverenika usledilo je nakon što je Inicijativa izjavila žalbu Povereniku na rešenje BIA kojim je odbijen zahtev za ovom informacijom, saopšteno je iz Incijative mladih za ljudska prava.

U obrazloženju svoje odluke o odbijanju zahteva BIA je između ostalog navela da bi to stvorilo mogućnost ”da se sa podacima upozna neograničen broj lica, među kojima i ona, koja predstavljaju pretnju bezbednosti Republike Srbije, jer imaju analitička znanja da iz datog fonda podataka izvuku određene zaključke, koji bi pouzdano ukazali na primarne pravce angažovanja BIA na zaštiti bezbednosti Republike Srbije”, stoji u saopštenju Inicijative.

Dodaje se da je obrazloženje BIA u ključnim delovima identično obrazloženju kojim su prošle godine odbili da dostave podatke iz 2013. godine.

U rešenju Poverenika su detaljno opovrgnuti svi argumenti BIA, istaknuto je da Inicijativa ima pravo da joj se tražene informacije učine dostupnim i da BIA nije pružila valjane dokaze o tome da bi se saopštavanjem tj. dostupnošću traženih statističkih podataka mogle nastupiti teške pravne ili druge posledice po interese zaštićene zakonom, navode iz Inicijative.

Dodaje se i da je poverenik pri donošenju rešenja imao u vidu da je Evropski sud za ljudska prava presudom od juna 2013. godine utvrdio da je Inicijativi prekršeno pravo na primanje informacija iz člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda odbijanjem BIA da dostavi podatke o broju prisluškivanih lica u 2005. godini, i da je postupajući po toj presudi BIA dostavila tražene podatke Inicijativi.

Inicijativa podseća da iz godine u godinu insistira da BIA i ostale bezbednosne službe čine javnim statističke podatke o svom radu kojim zadiru u ljudska prava građana i građanki. Međutim, kako se navodi, pored brojnih rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i presude Evropskog suda za ljudska prava ove službe uporno odbijaju da svoj rad učine transparentnijim.

Inicijativa podseća da je Vojnobezbednosna agencija Ministarstva odbrane u zvaničnom odgovoru Inicijativi navela da ne raspolaže podatkom o broju fizičkih i pravnih lica prema kojima su u 2014. godini primenjene posebne mere.

Inicijativa je uverena da je dosledno sprovođenje Ustava, zakona i odluka nezavisnih tela od strane svih organa u okviru nacionalnog sistema bezbednosti, uključujući i Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, civilne i vojne službe bezbednosti ključno za uspostavljanje vladavine prava u Srbiji.