
Apelacioni sud u Beogradu zakazao je za 23. septembar glavni pretres u procesu koji se vodi protiv ratnog starešine policije BiH Ilije Jurišića zbog optužbi da je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine u povlačenju, kada je nastradao najmanje 51 vojnik.
Apelacioni sud doneo je odluku da otvori pretres pred drugostepenim sudom radi izvođenja dokaza.
Kako je za N1 precizirano u tom sudu, radi se o saslušanju veštaka, od kojih je jedan vojni stručnjak, a drugi stručnjak za akustiku.
Apelacioni sud u Beogradu je 2. aprila održao javnu sednicu o žalbi na presudu kojom je Jurišić osuđen na 12 godina zatvora.
Ta presuda iz februara 2013. godine je Jurišiću druga prvostepena presuda, jer mu je prvu, kojom je bio osuđen na istu kaznu od 12 godina zatvora, 2010. godine ukinuo Apelacioni sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim većem.
Branioci Ilije Jurišića tvrde da prvostepeni sud nije utvrdio sve činjenice koje je Apelacioni tražio obarajući prvu presudu, kao i da postoje protivrečnosti u odnosu na činjenice koje su izvedene na suđenju.
Odbrana osporava da je Jurišić znao za dogovor o izmeštanju vojnika i tvrde da sud nije uzeo u obzir izjave svedoka koji su tvrdili da je naredba “na vatru odgovori vatrom" data kad je pucnjava uveliko trajala, te da ona nije imala nikakvog uticaja na sukob.
Tvrde i da je sud doneo odluku na osnovu svog predubeđenja i da su dokaze i izjave svedoka stavljali u taj kalup.
Jurišić je negirao krivicu ističući da mu je "savest mirna i obraz čist". Pored ostalog, u svojoj odbrani je naveo da nije bio starešina i da ni o čemu nije mogao samostalno da donosi odluke.
Tužilac je u odgovoru na žalbu insistirao da je ponovljeno suđenje dalo isti rezultat kao prvo, a bavio se delom koji se odnosi na postojanje "perfidnog plana".
Tvrdi da vojnici nisu očekivali napad jer je prethodna borbena brigada napustila kasarnu potpuno mirno i da jedinica nije bila borbena, kao i da su neposredno pre napada vojnici pomagali meštanima nakon teške rudarske nesreće.
Tužilaštvo za ratne zločine tereti Jurišića da je suprotno dogovoru o mirnom povlačenju između SRJ i BIH kao dežurni operativnog štaba stanice bezbednosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlacila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine.
Tom prilikom je kako se sumnja izgovorio reči "na vatru odgovori vatrom".
Naredbu je primio od nadređenog Mehe Bajrića. Muslimansko -hrvatske jedinice Teritorijalne odbrane uz pripadnike paravojne jedinice Zelene beretke pucali su najpre na vozače, pa na vojnike koji nisu bili spremni za borbu i nisu imali oružje uz sebe da bi mogli da se odbrane.
U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jurišić je uhapšen je 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj poternici. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužilatva u Beogradu, 2004. godine.
Posle ukidanja prve presude Jurišić je u oktobru 2010. pušten da se brani sa slobode i na suđenja je do izricanja druge prvostepene presude kada se nije pojavio u sudu zbog bolesti, kako je tada obrazložio njegov advokat.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare