Pudar Draško: Naša istraživanja slažu se s izveštajem o hibridnoj demokratiji

Vesti 24. maj 202012:07 > 12:12
N1

Međunarodni apel podrške Institutu za filozofiju i duštvenu teoriju potpisalo je 400 svetskih intelektualaca. Predsednica naučnog veća Instituta Gazela Pudar Draško kaže da je ova ustanova u fokus vlasti došla zbog svojih javnih istupanja, a da se rezultati njenih istraživanja poklapaju sa izveštajem Fridom hausa o hibridnoj demorkatiji u Srbiji.

Objašnjavajući kako se desilo da na čelo upravnog instituta pre više od godinu dana dođe prof. dr Zoran Avramović, za kojeg Pudar Draško kaže da je blizak vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, ona podseća da je Institut podržao proteste građana protiv vlasti, a da istraživanja koja objavljuje nisu pohvalna po naše društvo.

POVEZANE VESTI

Pudar Draško kaže da je Avramović bio član vlade Jevrema Janjića do 2000. godine, a da je poznat po batinanju studenata i upadima na Univerzitet u vreme kada je ukinuta njegova autonomija.

„Plašili smo da se da zbog njegovih stavova koji su antidemokratski i koji mogu da nas ometaju u nečemu što je naš prioritet, a to je saradnja sa regionom, da je to osnova da verujemo da će takve stvari biti zaustvljene. Upravni odbor kod naučnih instituta ima mogućnost da menja plan i program i da preusmerava novčana sredstva“, objašnjava Pudar Draško.

Pored postavljanja Avramovića za predsednika UO, postavljen je i v.d. direktor Instituta, koji nije iz redova zaposlenih. Gošća Novog dana kaže da je Institut za filozofiju i naučnu teoriju jedina naučna institucija na čijem čelu je osoba van kolektiva.

Ona kaže da su se u poslednjih 14 meseci trudili da održavaju svoje programske aktivnosti, ali da je u potekla dva meseca došlo do blokade projekata, a v.d. direktora je odlučio da ne potpisuje plaćanja međunarodnih projekata, čak ni plaćanja inostranih istraživača.

Pudar Draško ističe da je to dovelo do toga da Institut gubiugled kod stranih istraživača jer se njihovi honorari ne isplaćuju.

Džihić: Društvo ne može da se zasniva na poluistinama, mišljenjima i naučnoj fantastici

Prof. dr Vedran Džihić sa sa Instituta za međunarodne poslove u Beču kaže da se ovakav napad na Institut može tumačiti kao napad na suštinske demokratske vrednosti srpskog društva i dodaje da ako se sloboda i autonomija institucija dovode pod kontrolu vlasti i režima, ista matrica se može primeniti na sve segmente društva.

To je, napominje Džihić, put ka otovorenoj autokratiji „koja se okružuje demokratskom fasadom a ima za cilj potpunu kontrolu društva“.

On objašnjava da je širi efekat ukidanja autonomije naučnih institucija reduklcija pluralnosti u jednom društvu. Ističući da je demokratija komunikativan čin – i dijalog i kritika, kao metaforu za nepostojanje dijaloga on navodi televizijski nastup predsednika Aleksandra Vučića na u kojem se obraća nekome ko nije prisutan.

„Dijalog ide u jednom pravcu – od mene kao vladara ka vama kao podanicima“, dodaje Džihić.

Objašnjava da režimi kao Vučićev imaju tendenciju da apsolutno kontrolišu svaki segment društva, a da je u takvoj situaciji jedan institut koji proizvodi znanje i činjenice na meti direktnih napada pošto se svka kritika u takvom tupu društva ne trpi.

Govoreći o važnosti očuvanja autonomije naučnih i kulturnih institucija, Džihić ističe da društvo koje ne prihvata akademske slobode nazaduje i dekonstruiše samo sebe.

„Društvo ne može biti zasnovano na poluistinama, naučnoj fantastici i mišljenjima“, ističe sagovornik N1 i dodaje da je doktor Branimir Nestorović metafora toga i, kako kaže, personifikovana slika nonsensa.