Gosti N1: Upitni demokratski legitimitet Vučića i Tačija, nema ni plana o Kosovu

Vesti 26. jun 202010:52 > 11:07
N1

Beograd i Priština neće moći da uspostave normalne odnose bez da se najpre suoče s prošloću, razvoj ekonomskih odnosa i ekonomske saradnje jeste dobar, ali se u prošlosti pokazao kao kratkotrajan, kaže za N1 Stefan Surlić s Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Vedran Džihić sa Instituta za međunarodne poslove iz Beča naglašava da ne postoji suštinski dijalog o normalizaciji odnosa, kao i da su upitni demokratski legitimiteti i Hašima Tačija i Aleksandra Vučića, koji su na čelima pregovaračkih timova.

Sastanak predstavnika Beograda i Prištine u Vašingtonu, koji je bio zakazan za subotu je odložen. Ipak, delegacija Prištine u četvrtak, a Beograda u petak ujutro su u Briselu kod šefice Evropske komisije. Kakva je perspektiva nastavka dijaloga između dve strane?

„Optužnica protiv Tačija i nekoliko kosovskih lidera pokazuje dublje probleme, jer je u ranijem periodu sve uloženo u Vučića i Tačija, i predstavljeno je da se ide ka sporazumu uprkos protivljenjima i na spoljnjem i unutrašnjem planu. I sada kada se izbaci jedan iz te jednačine, vidi se da niko više ne govori o tom sporazumu. Morali bismo da uložimo mnogo više napora da imamo neku političku platformu a ne da se predstavlja sve kao neki tajni razgovori ili susreti dva lidera“, ocenio je Surlić u Novom danu na N1.

POVEZANE VESTI

Prema njegovim rečima, sada izgleda da su pregovori i ko će biti medijator u njima važniji od samog pregovora i dogovora.

„Sve je u izmaglici, da li će biti dogovora, da li neće, ali svedoci smo nadgornjavanju nekih sila, a nema nikakvog plana ni sporazuma“, kaže Surlić.

Džihić dodaje i da nema nikakvog suštinskog dijaloga.

„Važno je da je otkazan taj sastanak u Vašingtonu. Jer vidimo da, prvo – Tači nema nikakav demokratski legitimitet na Kosovu, u Prištini imamo drugačiju političku realnost, Aljbin Kurti tamo ima najjači demokratski legitimitet, a sa druge strane, treba se postaviti pitanje i o demokratskom legitimitetu Vučića, koji jeste na izborima dobio višak moći, ali je produkt manjak demokratskog legitimiteta“, izjavio je Džihić.

Na pitanje kako je to tačno ako niko ne dovodi u pitanje Vučićev legitimitet, Džihić kaže da je to zbog višegodišnjeg stava međunarodne zajednice o stabilokratiji.

„Već nekoliko godina imamo stav zasnovan na stabilokratiji – razgovaramo s jakim očevima nacije, a oni pritom ne vode nikakav dijalog u društvu, setimo se kako je prošao unutrašnji dijalog u Srbiji o Kosovu… Ono što je bitno je da se lopta prebaci na stranu EU, jer pristup Grenela, koji je bio neozbiljan, s manjkom volje da sasluša, taj buldožerski pristup grenela bio je na zasnovan samo na jednom točku, bez dogovora u Kongresu, ni u Senatu SAD“, rekao je Džihić.

Surlić se, međutim, vraća na ono što, po njemu bitnije.

„Mi imamo izabrane lidere, i to je predmet duže rasprave kakvi su izbori na kojima su oni proizvedeni u naše lidere i predvodnike u pregovorima, ali vidimo da nam se stalno vraća da je prošlost deo sadašnjosti. Kako je sad Tači koji je neko ko je odbrojao dane u vlasti, koji ne dozvoljava Kosovu da ide napred, ovom optužnicom ponovo postao otac nacije koji brani Kosovo“, upitao je Surlić.

Godinama smo, kaže, u nekom dijalogu, a pitanje pomirenja nam se vrati samo jednim postupkom, jednom optužnicom koja nije još ni potvrđena.

„Hajde da prvo govorimo o prošlosti, da bismo mogli da otvorimo pitanje budućnosti, ne treba da recikliramo stalno iz prošlosti“, naglasio je Surlić.

Upitao je i šta bi se desilo da je Tači otišao na pregovore. „Da je potpisan sporazum, a da se onda podigne optužnica, kakav bi legitimitet imao taj sporazum i šta bi Srbi rekli na to što je sporazum postignut s jednim ratnim zločincem“, kaže Surlić.

N1

Džihić smatra da sastanak u Vašingtonu neće biti uskoro održan.

„Na Kosovu imate proces gde će Tači morati da na neki način da napusti poziciju predsednika, ne vidim mogućnost da ostane na toj poziciji, a to povlači niz problema. Ako u parlamentu Kosova po članu 86. ne dođe do izbora novog predsednika, to povlači za sobom nove izbore. Biće situacija na Kosovu konfuzna. A na novim izborima Kurti bi dobio veliku podršku albanskog stanovništva“, objašnjava Džihić.

Što se tiče Grenela, Džihić kaže da se nada da će on „početi da pakuje kofere iz Bele kuće, kao i Tramp“.

„Sve upućuje na to da bi u novembru bili rezultati izbora koji bi Bajdena doveli do Bele kuće, a onda se pojavljuje nova konstelacija snaga. I ne vidim manevarski prostor da se do novembra može desiti nešto oko sporazuma s Kosovom. Kao ni na nekim eventualnim sastancima u Parizu ili Berlinu… Grenel je učinio sve da razbije transatlansko jedinstvo koje treba da bude potrebno za dogovoror oko Kosova“, naglasio je Džihić.

Govoreći o Miroslavu Lajčaku, Surlić kaže da je njegov pristup da se stvari vrate na početni nivo.

„To što Lajčak bira timove, i u Srbiji, govori o tome da će biti potrebno vreme, da će ta finalizacija dogovora biti dugotrajan proces“, kaže.

Ali, dodaje, i dalje ne rešavamo osnovni problem.

„I dalje ne rešavamo problem, jer su nam referentne tačke – šta o tome misle Vašington, Moskva, EU. Bavimo se administracuijom Trampa i Brisela, ali šta bi trebalo da bude tema sporazuma, zašto bismo govorili o ekonomskim i drugim pitanjima između Beograda i Prištine, i šta to konkretno znači za život građana“, izjavio je Surlić.

On je, kaže, ubeđen da mnogi međunarodni akteri ne vide nikakav sporazuim između Beograda i Prištine, jer bi on promenio odnose na Zapadnom Balkanu, a oni s takvim Balkanom ne znaju šta bi radili.

„Vučić i ne razmišlja o rešenju za Kosovo“

Džihića kaže da se EU i Lajčak nalaze u „nezavidnoj poziciji“.

„Jer sam Lajčak, kao i njegov nadređeni Žosep Borel, dolaze iz zemalja koje nisu priznale Kosovo. Ali, u svemu tome oko EU je važnije – da li ta EU može u ovom momentu da bude dovoljno jaka i ponudi nešto supstancijalno da bi Vučić pristao na to. Šta Vučić može da dobije za kompromis. I tu dolazimo do suštine Vučićevog ponašanja i režima, kod njega je politička strategija i nema jasnog ni strateškog opredeljenja ni volje da reši pitanje Kosova. Jer, zašto bi ga rešio ako može da ga iskoristi za jačanje svoje pozicije u Srbiji. A pošto ništa ne dobija, želi da i dalje igra unutrašnje političke igre i ne razmišlja o rešenju za Kosovo“, naglašava Džihić.

Prema njegovim rečima, Srbi na KiM postali su sredstvo za manipulaciju.

Na pitanje da li je moguće da se ekonomske tema i saradnja stavi u prvi plan, i tako dođe do nekih političkih rešenja kasnije, Surlić kaže da su ekonomska pitanja „agenda“ Grenela i zbog poražavajuće demografske situacije na Balkanu.

„Jedino ekonomskim merama mi možemo da zadržimo stanovništvo i kažemo – evo, imamo o čemu da pregovaramo“.

A one će, smatra Surlić, biti kratkog karaktera.

„Bojim se da su etnički sukobi u prošlosti pokazali da te ekonomske mere imaju ograničen karakter. Treba da imamo paralelni pristup, da radimo na toj ekonomskoj saradnji, ali i na suočavanju s prošlošću“, zaključio je Surlić.