Neki birači će ponovo na glasanje – može li još neko da se "ugura" u Skupštinu

Izbori 2020 27. jun 202017:40 > 19:44
BETA/Svetlana Dojčinović

Rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji možda neće biti baš onakvi kakvi su saopšteni posle glasanja prošle nedelje. Po odluci Republičke izborne komisije u sredu će se dogoditi do sada nezapamćeno ponovljeno glasanje - za čak 200.000 birača. Teoretski Pokret obnove Kraljevine Srbije, ali i Pokret "Dosta je bilo" mogli bi u slučaju izvrsnog rezultata da pređu cenzus. Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti upozorava da je reč o postizbornom inženjeringu i veštačkom stvaranju pluralizma.

Da je nepravilnosti na izborima bilo svi su videli, osim tužilaštva. Ali, odluka da se glasanje poništi na čak 234 biračka mesta koja obuhvataju 203.000 građana podstakla je sumnje da je reč o nameri da se promeni sastav Skupštine. Provladine Večernje Novosti odmah su izračunale da POKS-u nedostaje 11.700 glasova da pređe cenzus.

„Ili je izborna administracija toliko nesposobna da sprovede izbore čak i kada se oni odvijaju bez neizvesnosti ili se oni ruše da bi se štelovalo tu nekim izbornim inženjeringom da još neka lista tu uđe. I pošto se često o Kovidu priča kao o nekom italijanskom i španskom scenariju… Ja se bojim da u političkom smislu mi idemo ka kineskom scenariju“, kaže Savo Manojlović iz Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

POVEZANE VESTI

Ponavljanje izbora za više od 200.000 birača za profesorku Biljanu Stojković je znak da je bojkot uspeo i da vlast pokušava naknadno da spreči da parlament izgleda kao da je reč o Severnoj Koreji.

„Ovaj pokušaj ponavljanja izbora, odnosno ponavljanje jeste eksplicitni pokušaj da se ugura još neko u tu Skupštinu. I slažem se potpuno da ponovo treba pozvati na bojkot. Ali, naravno oni će uspeti u svom naumu, mislim na vladajuću stranku, s obzirom da će njihovi dobiti jasne instrukcije za koga treba da glasaju“, rekla je Stojković.

Međutim, Emilija Orestijević iz Cesida ukazuje na to da je bilo kakav inženjering teško izvesti i da praksa sa prethodnih izbora pokazuje da je obično odziv mali na ponovljenom glasanju i da ljudi uglavnom ne znaju da se na njihovom biračkom mestu ponavlja glasanje. 

„To je vrlo teško, ali nije nemoguće. Ono što treba imati u vidu jeste da mi ne znamo koliko je ko osvojio glasova na tim biračkim mestima u prvom glasanju. I sada da bi neko napravio razliku, on prvo mora da bude siguran da će dobiti sve one glasove koje je već imao, i da na to doda još 10 ili 11 hiljada glasova. Tu pričamo prvenstveno o POKS-u“, kaže Orestijević.

Zapravo je RIK usvojio samo jedan prigovor stranaka u izbornom procesu i na glasačkom mestu u Beogradu doneo odluku o ponavljanju na osnovu prigovora. Na ostala 233 mesta RIK je, kako kaže Pavle Dimitrijević iz CRTE, sam poništio glasanje na osnovu novog propisa o manjkavosti zapisnika.

„Svakako da je ovo prvi put da se na ovolikom broju biračkih mesta ponavlja glasanje. 2016. godine je to bilo na 15 biračkih mesta, 2014. samo na jednom. Dakle, mi nemamo raniju istoriju ponavljanja glasanja na ovolikom broju biračkih mesta, ali moramo imati u vidu da RIK nije nikada do sada primenjivao ovakvu odredbu i ovakav propis“, kaže Dimitrijević.

U 117 slučajeva RIK je konstatovao na biračkim mestima da je ubačen veći broj listića nego što je upisanih birača. Na još 116 biračkih mesta je konstatovano da se brojevi u zapisnicima nisu slagali i u šest slučajeva je konstatovano da su RIK-u stigli nekompletni zapisnici. 

Sve o izborima čitajte na stranici Izbori 2020.