Koncentraciona vlada – politički manevar ili nova tema za polemiku

Izbori 2020 16. avg 202016:39 > 16:50
N1

Još uvek nepoznato ko će biti mandatar za sastav nove Vlade Srbije niti ko će je činiti. Kalkuliše se sa imenima i strankama, a predsednik Srbije pominje i mogućnost koncentracione vlade. Od proglašenja zvaničnih rezultata izbora prošlo je više od mesec dana.

Od tada je predsednik Vučić stigao da ima sastanke sa svetskim liderima, oglasi se iz aviona povodom protesta građana na ulicama Beograda, gostuje na Pinku više puta, postavlja kamen temeljac za kovid bolnicu, obiđe radove na Savskom trgu, učestvuje u dijalogu sa Prištinom, skokne do Golupca, obavi konsultacije oko formiranja vlade. Ne i da je formira.

POVEZANA VEST

„Postoji i drugi koncept i jedna druga ideja a to je da kažemo za godinu i po dana da idemo i na parlamentarne izbore i na sve drugo a da bude neka vrsta koncentracione vlade. Ako mene pitate ja sam trenutno bliži ovom prvom konceptu ali još ću da merim“, rekao je Vučić.

Neka su mišljenja da bi koncentraciona vlada mogla biti Vučićev politički manevar da neutralliše negativna mišlljenja zbog odsustva opozicije a da ekonomski problemi i potreba za političkom kontrolom nad akterima u skupštini najviše utiču na odluku o njenom formiranju. Sada je na delu raspodela pozicija.

„I moramo da razumemo da u ovom trenutku zapravo se ne raspodeljuju te pozicije samo na osnovu pregovora između SNS-a, SPS-a i Spas-a u ovom slučaju, i unutar SNS-a postoje različite struje uticaja i pritisaka, zato što, jednostavno postoje očekivanja da svako dobije ono, što on sam misli da zaslužuje“, smatra Đorđe Trikoš, stručnjak za komunikacije.

Dakle, na prvom mestu politički interesi SNS-a i kolalicionih partnera.

„Potrebno je naravno pronaći imena koja bi popunila eventualne praznine i minuse iz sadašnjeg sastava Vlade Republike Srbije“, ocenjuje Bojan Klačar, izvršni direktor organizacije CeSID.

Dok Trikoš smatra da pitanje Kosova ne igra značajnu ulogu u postizbornim kalkulacijama, neka su mišljenja da je to ključna tema, posebno zbog raspodele političke odgovornosti.

„Upravo u toj temi je za SNS najvažnije naći podelu političke odgovornosti i upravo je to, iz mog ugla gledano, ključni razlog zbog čega SPS ima najviše šansi da bude, odnosno da ostane deo vladajuće koalicije jer je uloga SPS-a, ne samo zbog pozicije Ivice Dačića kao ministra spoljnih poslova, nego zbog političke težine koju ima SPS, zapravo možda mnogo veća nego što je to uloga Aleksandra Šapića“, kaže Klačar.

Kod Aleksandra Vučića uvek je na delu kombinacija institucionalnih razloga i komunikacijske doktrine, kaže Trikoš.

„Kombinacija zapravo uvek treba da obezbedi da njegova moć i percepcija njegove moći u javnosti bude veća, a percepcija potencijalnih koalicionih partnera manja“, tvrdi on.

Tu je i SPS-ova bliskost sa Rusijom pa se njihovo učešće ili neučešće povezuje i sa spoljnopolitičkim pravcem Srbije. Da li će Vučić zadržati taj element ili se od njega ograditi? Mnogo nepoznanica, a još uvek nema odgovora.

Zakonski rok je 3. novembar da saznamo da li će vlada biti koncentraciona ili koaliciona.