Uz "oslobađanje RTS", stručnjaci kažu da treba tražiti pošteno izveštavanje svih

Vesti 29. okt 202018:21 > 19:30
N1

A medijska vidljivost, bar prema izjavama nekih od lidera opozicije, podrazumevaće zahtev (u tom predstojećem dijalogu), za uravnoteženu zastupljenost opozicije u programu javnog servisa. Profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski, ali i novinarka Biljana Stepanović upozoravaju opozicione stranke da ne bi trebalo da čekaju "oslobađanje" RTS-a, kao i da treba insistirati na profesionalnom odnosu svih medija, ne samo javnog servisa.

POVEZANE VESTI

 Minimum minimuma ispod koga opozicija koja je bojkotovala izbore neće ići, jeste otvaranje RTS-a za gostovanja njihovih predstavnika.

Potpredsednik Narodne stranke Miroslav Aleksić kaže da će konkretan zahtev opozicije biti uravnotežena podela vremena pre svega u Dnevniku 2 i jutarnjem programu.

„Javni servis je sada u službi kampanje vladajućih. Ja se za četiri godine, kao narodni poslanik, nisam pojavio ni u jednoj jedinoj emisiji na RTS. Čak ni u prelistavanju štampe u jutarnjem programu. Potrebno je da se naprave kvote i odnos da opozicija i ljudi koji drugačije misle budu zastupljeni“, navodi Aleksić.

Ali, na osnovu čega formirati kvote? Na tribini Fakulteta političkih nauka o Medijima i izborima profesor Rade Veljanovski umesto toga se založio za insistiranje na poštenom izveštavanju i poštovanju novinarskih standarda.

Za N1 kaže da nikako zahteve ne treba svesti samo na RTS.

„Postoji jedno uverenje da medij, ako je privatan, onda može da radi šta hoće, ili može da radi po nalogu vlasnika. To nije tako u Evropi. Ja se bojim da svi ovi zahtevi ni ovoga puta neće uroditi plodom. Možda ako neko iz inostranstva pritisne naše vlasti – onda možda nešto može da bude urađeno“, navodi Veljanovski.

Urednica Nove ekonomije, iskusna novinarka Biljana Stepanović savetuje opoziciji da ne čeka na „oslobađanje“ javnog servisa.

„Ne vredi opoziciji da kuka – „nemamo RTS, nemamo RTS“. U redu, nemate. A šta imate? Postoje istraživanja o tome da su mladi na društvenim mrežama, oni srednje dobi na portalima, a stariji na televizija. Dakle, ne mora se sve raditi na televiziji. Opozicija ne bi smela da gubi vreme, mislim da bi morala da se konsoliduje i da vidi šta može da uradi sa resursima sa kojima raspolaže“, ocenjuje Stepanovićeva.

Mediji i njihovo izveštavanje bili su tema i prethodnog dijaloga vlasti i opozicije o izbornim uslovima u novembru i decembru prošle godine, ali jedino što je postignuto jeste popuna upražnjenih mesta u Savetu reglatornog tela za elektronske medije.