Bodrožić o predlogu dva člana: Izgleda da će REM nastaviti da ne radi svoj posao

Vesti 24. nov 202008:24 > 08:33
N1

Predsednik NUNS-a Željko Bodrožić, govoreći o nova dva kandidata za REM, kaže da to telo godinama ne radi svoj posao kako treba, i da se vidi da su promene koje su urađene pod pritiskom Evropske komisije zapravo kozmetičke, a da i dalje u tom telu postoji jedna većina koja ne želi da reguliše ono za šta je zadužena i ne koristi instrumente koje ima. Po predlogu ta dva člana, vidimo da će se to izgleda nastaviti, kaže. Gost N1 navodi da broj pritisaka i napada na novinare raste, a posebno je istakao primitivno vređanje novinarki.

Poslanička grupa „Aleksandar Vučić – za našu decu“ predložila je nadležnom skupštinskom odboru dva kandidata za člana Saveta REM – Oliveru Zekić i Miloša Gajovića, saznaje Cenzolovka. Dakle, pored bivše članice Saveta REM Olivere Zekić, na listi će biti i Miloš Gajović, sin Aleksandra Gajovića, dosadašnjeg državnog sekretara za informisanje u Ministarstvu za kulturu i informisanje (ministarka Maja Gojković još nije saopštila ime novog državnog sekretara), dodaje ovaj portal.

POVEZANE VESTI

Kako se navodi u biografiji koju je priložio, Miloš Gajović ima 24 godine i u junu ove godine je završio Fakultet za kulturu i medije Megatrend. Nema radnog iskustva, ali je u prijavi za člana Saveta REM naveo da je „tokom studija aktivno učestvovao na više seminara i okruglih stolova vezanih za medije i upravljanje, kao i za analize rada pružalaca usluga putem elektronskih medija“. Dodao je da je bio učesnik TV debate o televizijskim i radio programima, kao i da praktikuje „volonterski rad u više društvenih segmenata“, prenela je Cenzolovka.

Nažalost mi vidimo da REM već koliko godina ne radi svoj posao kako treba i da je jedan dobar zakon izvrnut ruglu, kaže na to Bodrožić. Ovo malo popuštanje na pritisak Evropske komisije – kada je promenjen jedan broj članova je, kaže, urađeno je svesno, ali se zna da SNS u REM-u ima većinu, što smo videli po ovom glasanju kad je u pitanju pomeranje rijalitija u večernje sate, kada nije izglasana takva odluka, kaže predsednik NUNS-a.

I vidimo da je to isto bila kozmetika da bi se prepustili neki ljudi, koji su dobrodošli u javnost, novi članovi – aktivni, mislim na gospodina (Slobodana) Cvejića, ali i dalje vidimo da tamo postoji jedna većina koja ne želi da reguliše ono za šta je zadužena, istakao je.

„Olivera Zekić nije po mnogo čemu zaslužila taj novi mandat, ali Skupština ima pravo da je predloži, ipak je poznata u javnosti, već je radila nešto u toj sferi i bila je novinarka, dočim ovaj mladić je potpuno nepoznat i izgleda će mu to biti i prvo radno mesto i odmah dobra plata, pošto članovi Saveta REM-a imaju dobre plate za naše uslove… Tako da, eto, upala mu kašika u med“, kaže Bodrožić.

Ne veruje da će javnost, odnosno građani, biti zaštićeni od svega onog što se plasira na televizijama, a Savet REM-a je taj koji treba da ih štiti. Bodrožić konstatuje da REM ima toliko mnogo posla, „jer vidimo da se svakodnevno toliko krši zakon na vodećim televizijama sa nacionalnom frekvencijom, a da se instrumenti i alati koje ima REM da spreči te anomalije – ne koriste“. „I to će se izgleda, po predlogu dva nova člana, i nastaviti dalje, bez obzira što imamo primedbe iz EK da se ne radi ništa na tom planu, i što i sami vidimo da je to zaista prevazišlo sve granice – da mi jednostavno ne možemo jedan skaredan program da uteramo u zakonske okvire i da više po čitav dan ne gledamo neprimerene sadržaje na televizijama sa nacionalnom frekvencijom“, rekao je Bodrožić.

On dodaje da nije samo to u pitanju, i da ima mnogo primera kršenja zakona – oko minutaža reklama i sl.

Regulatorno telo za elektronske medije objavilo je listu kandidata za imenovanje po šest članova upravnih odbora javnih medijskih servisa, na kojoj je 48 imena za Upravni odbor Radio-televizije Srbije (UO RTS) i 17 za Upravni odbor Radio-televizije Vojvodine (RTV), saopštilo je juče Udruženje novinara Srbije. Među kandidatima za članove UO RTS je i bivši poslanik Srpske napredne stranke i predsednik Odbora za kulturu i informisanje Skupštini Srbije Mirko Krlić, kome je nedavno Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio presudu suda u Zrenjaninu, da je dužan da novinaru Daliboru Bubnjeviću za pretrpljeni strah i duševni bol plati 300.000 dinara, zato što ga je vređao i napao na javnom događaju u Zrenjaninu.

Osvrćući se na to, kaže da je takva politička struktura u zemlji da nas ništa ne može iznenaditi. „Niti oni imaju skrupula i to je pokazatelj da sve može u Srbiji, očigledno“, kazao je Bodrožić, ali i dodao da on ima pravo da se kandiduje.

Dosije o medijima: Broj napada i pritisaka se povećava, vidimo i primitivna vređanja, posebno novinarki

Izašao je NUNS-ov Dosije o medijima, u dnevnom listu Danas. Bodrožić kaže da NUNS, novinari i novinarska udruženja žele da sami regulišu svoje oblasti. Ističe da ono što radi Savet za štampu, to treba da radi i REM odnosno da medijska udruženja i novinarske asocijacije treba da preuzmu rukovođenje REM-om i da iz svojih redova biraju vrsne profesionalce koji će biti u savetu za žalbe i u Savetu REM-a.

Članica Komisije za žalbe Saveta za štampu Tamara Skrozza u svom tekstu, u ovom dosijeu, navodi da je plaši da će država da pokuša da formira svoj savet.

Imamo već naznaka za to i imamo gongo udruženja novinara, koja su zauzela mesta u konkursnim komisijama i raspodeljuju ogroman novac za sufinansiranje medijskih projekata, a postoje samo na papiru i ona žele da naprave neki svoj savet a to ide u prilog vladajućoj stranci, kaže Bodrožić. Međutim, naglašava, da oni imaju podršku EU i navodi da veruje da većina profesionalaca u Srbiji želi da Savet za štampu postoji u ovom obliku i da se usavršuje, a da njihove odluke budu poštovane  jer se zna da je odluka utemeljena – da su je doneli profesionalci koji svojim imenom i prezimenom to garantuju.

U dosijeu se govori i o napadima na novinare, naročito kad je u pitanju paljenje kuće Milana Jovanovića. „Vidimo da broj napada i pritisaka na novinare i medijske radnike raste, da mnogi sebi daju za pravo da vređaju novinare, a videli smo u poslednje vreme da su posebno novinarke na udaru, što je poseban problem – u kakvom je stanju naše društvo kada neki muškarci sebi dau za pravo da takve stvari govore – da vređaju žene primitivno i bestilajno“, rekao je Bodrožić, navodeći da sve to beleže i da su javnost želeli da upoznaju sa tim sve većim problemom, koji se ne smiruje. Podsećamo na sramno vređanje Ace Lukasa upućeno novinarki N1 Žaklini Tatalović.

Bodrožić kaže da to sve polazi od političara koji sebi daju za pravo da novinare vređaju, ponižavaju, targetiraju kao strane plaćenike i to se prenosi na druge ljude i svako onda sebi daje za pravo da može nekog da ponizi i uvredi nekog zbog teksta, priloga ili čak i tvita.

„Krizni štab pristaje na politički pritisak“

Ujedinjeni protiv kovida savetuju da treba zatvoriti sve osim najosnovnijih usluga, i dodaju da je neophodno, posebno učenike viših razreda, i posebno u Beogradu, prebaciti na onlajn nastavu.

Od početka je sve nejasno i šizofreno, ja se slažem da Krizni štab ima velika ovlašćena i autoritet, ali od marta vidimo da je to jedna ekipa ljudi koji pristaje na politički pritisak, ocenjuje Bodrožić, komentarišući edpidemiološku situaciju. On podseća da se pošlo od toga da je virus smešan, a zatim se išlo preko toga da će nas virus pobiti sve i da su „nam mala groblja“, pa se pred izbore sve smirilo, da bi odmah posle toga virus opet postao opasan. Sve to zbunjuje ljude i građane, a svojim ponašanjem  političari su u javnoj sferi davali loše promere – kretali su se bez maske, organizovali masovna okupljanja, ističe Bodrožić uz ocenu da sada sve to izaziva podozrenje kod običnog sveta, jer ne znaju da li su nove mere zbog nekih drugih stvari uvedene ili je situacija zaista tako ozbiljna.

Bodrožić navodi da Vlada mora da vodi računa da neke stvari u državi funkcionišu i da iznađe mere da se ne zatvori privreda, ali od početka je trebalo da Krizni štab ima najveća prava i najveći autoritet, i ako kaže tako – da bude tako, a da Vlada posle ne odlučuje – može do 6 sati, može do 8. Podsetimo, predlog Kriznog štaba je bio da se trgovinski i ugostiteljski objekti, osim prodavnica, apoteka i benzinskih pumpi, zatvaraju u 17h, ali je Vlada odlučila da zatvaranje počne u 18h, od danas. „Sve vreme vidimo veliki upliv politike u ono u šta ne treba da se upliće“, naglašava Bodrožić.

Govoreći o kulturnim institucijama, gost N1 kaže da su ljudi koji idu u pozorište i prate kulturu odgovorniji i imaju više svesti da procene da li treba ići ili ne.

Nismo mogli, ističe, prethodnih meseci da zatvorimo klubove koji rade do kasno u noć, u istovremeno sprovodimo žestoke mere u institucijama kulture, pa u muzejima u jednom trenutku ne može da bude više od 10 ljudi, da u pozorištu bude trećina sedišta na raspolaganju… „Od početka nema jasnih pravila, za jedne nešto važi, za druge ne važi“, ističe gost Novog dana.

O sahranama, skuštini i zvaničnicima koji ne poštuju mere

Pre svega i političari na vlasti su se, konstatuje, opirali merama – nisu nosili maske, „videli smo da je svega dvoje, troje njih nosilo maske prilikom polaganja zakletve“. Bodrožić primećuje da se na u autobusima mogu videti ljudi koji namerno ne nose maske, koji u opasnost sve ne veruju, dodajući da oni to vide i od naših zvaničnika koji se tako ponašaju, pa imitiraju. I crkveni velikodostojnici i popovi po manjim mestima takođe su odbijali da nose maske a i oni daju primer, dodao je, naglašavajući da sve što vidimo ukazuje da je situacija preozbiljna.

On je napomenuo da je u Kikindi, odakle je inače, nedavno umro jedan lekar i da je sahrana održana sa nekoliko ljudi, uz limeni kovčeg, iako bi pola grada došlo – ali da su se mere poštovale. To je uporedio sa sahranom patrijarha Irineja i Amfilohija, ističući opasnost i upitao zašto to drugačije u ovim okolnostima nije organizovano. „Mere važe za jedne, za druge ne važe, a virus napada sve“, naglašava. Ovo su sve posledice onog što se desilo u Podgorici, dodaje. „Vladike su stariji ljudi koji, nažalost, vidimo plaćaju danak takvom ponašanju“.

Predsednik Skupštine Ivica Dačić je rekao da ne postoji mogućnost održavanja onlajn sednica u parlamentu, a Muamer Zukorlić, potpredsednik skupštine i lider Stranke pravde i pomirenja, kaže da će tražiti izmenu Poslovnika i da će tražiti digitalizaciju parlamenta. Bodrožić navodi da je u pravu Zukorlić i da ta oprema nije skupa. Kaže da ga čudi što država ne može da organizuje onlajn zasedanje Skupštine, i da ako ona to ne može da organizuje, onda niko ne treba ništa da radi, ni da se organizuju sednice, konferencije onlajn…