Janković o ljudskim pravima: Ako se propis ne primenjuje – kao da ne postoji

Vesti 11. dec 202010:25 > 10:34
N1

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocenjuje da je činjenica da Srbija često ima dobre propise ali se oni ne primenjuju ozbiljan problem i da predugo traje, ističući da "ako se propis ne primenjuje, to je kao da ne postoji". Navodi da su tri reči godine dijalog, solidarnost i zajedništvo, odnosno "otvoren prozor mladim ljudima, poruka da su bitni, da ih neko za nešto pita".

„Ne možemo da dozvolimo da donesemo propis, a da on nije u primeni od dana kada je predviđeno… Često se govorilo da treba doneti zakon o rodnoj ravnopravnosti, mnogi iz međunarodne zajednice su bili iznenađeni kada im ja kažem da ga imamo. Oni kažu – nismo stekli utisak da se primenjuje“, kaže Janković u Novom danu na TV N1.

POVEZANE VESTI

Dodaje da, međutim, vidi da postoji politička volja da se ti problemi reše, ali ukazuje da „ona ne može biti izražena u jednom ministarstvu. Ako ne bude postojala sinergija svih ministarstava, cele vlade, jedno ministarstvo neće moći da uradi ništa“.

Ističe da se „jedan veliki pomak može napraviti tako što će se ispoštovati sve naše preporuke“, i da je to merljiv napredak.

Kaže da ju je pošto je reizabrana 26. novembra, posle šest meseci koliko se čekalo na izbor novog poverenika, dočekalo puno posla, ali ju je sačekao uigran i spreman tim, „i sigurna sam da ćemo uspeti da rešimo sve pritužbe“ koje su se u međuvremenu nagomilale i koje su bile na čekanju.

Na pitanje na šta su se građani najviše žalili, navodi da su mnoge pritužbe bile na rad državnih organa, najviše za nepostupanje ili neadekvatno postupanje, diskriminacija na tržištu rada, naročito su se žalile u tom smislu osobe sa invaliditetom, žene, Romi.

„Stanje ljudskih prava dočekujemo u senci pandemije i daleko je od idealnog. Nije bilo idealno ni pre pandemije. Ne samo kod nas već i u svetu. Milioni ljudi u Evropi žive na marginama društva i postoji strukturalna diskriminacija“, poručuje ona.

„Kod nas se ljudska prava krše, kršila su se i pre pandemije, koja je samo produbila ta kršenja. Ona je samo uveličila i ogolila te probleme. Nisu Romi u lošem položaju zbog pandemije, oni su i inače bili u lošem položaju, a pandemija je to samo naglasila“, ističe poverenica.

Ukazuje da se ne sme ćutati na kršenje ljudskih prava.

„Moramo upozoravati, ali moramo pokazati i toleranciju. Razumljivo je da ćete danas (zbog pandemije) biti fokusirani na zaštitu života i zdravlja ljudi. Nema ništa bitnije od ljudskog života, a iza toga ide gubitak posla. Ali, u vremenu koje dolazi treba da postoji politčka volja da se poradi na onome što je već godinama unazad predmet kritike EU, i da se usmerimo na rešenje svih problema“, navodi Janković i dodaje da su, da bi se napravio pomak na ovom planu, neophodne jake institucije i neselektivna pravda.

„Poštovanje principa ravnopravnosti u vremenu koje dolazi biće mnogo značajnije u agendama svih društveno-političkih pitanja“, smatra poverenica.

Često je pitaju da li je institucija poverenika za zaštitu ravnopravnosti zaista nezavisna, na šta ona odgovara da „možemo biti nezavisni od izvršne vlasti, ali nismo pali s Marsa, nismo nezavisni od mozga i od Srbije“, ukazujući da se propisi mogu menjati, ali da za promenu kulturnih obrazaca treba vremena.

Dijalog, solidarnost i zajedništvo – reči godine

„Dijalog je reč godine, decenije, rekla bih. Skloni smo tome da odmah diskvalifikujemo neistomišljenika ili manjinu, čitav prošli vek nismo izgradili tu kulturu dijaloga. Postoji volja, naročito sada kada je uspostavljeno Ministarstvo za dijalog, ali fali mi brzina, energija i kontinuitet“, ističe Janković.

„Druga reč, pored dijaloga, je solidarnost. Meni ona ipak mnogo više nedostaje, ovo vreme nas zavlači u sopstvene zone komfora. Fali nam zajedništvo. Svako od nas mora da se izdigne iznad sebe zarad zajedništva“, navodi poverenica.

Dodaje da uprkos tome što stalno slušamo o digitalnim platformama i stiče se utisak da svi imaju pristup internetu, „najveća pretnja ravnopravnosti je digitalno društvo“.

„Znate koliko naših građana, starijih, osoba sa invaliditetom, ugroženih kategorija društva, nemaju pristup tim platformama?! To ja zovem digitalna diskriminacija. O tome najviše treba da vodimo računa kada su u pitanju deca u sistemu obrazovanja. Mi smo vrlo napredni na tom polju, ali mora se svaki dan pronalaziti način da niko ne ostane nekoliko koraka iza“, ocenjuje Janković.

Dodaje da danas nikome nije jednostavno, ni muškarcima, posebno mladim, „kojima možda nedostaju neki uzori“.

„Treća ključna reč ove godine, pored dijaloga i solidarnosti, je zajedništvo – „otvoren prozor mladim ljudima“, poruka da su bitni, da ih neko za nešto pita“, zaključuje poverenica.

Ističe da se nada da se više neće ponoviti situacija kao od ove godine da mesto poverenika, koji nema zamenika, bude upražnjeno šest meseci, kao i da će biti ispravljena odredba u zakonu po kojoj se poverenik bira tri meseca po isteku mandata, a ne tri meseca pre.