U srednjim školama u Srbiji počeo je upis učenika za školsku 2015/16. godinu ali i drugi, dodatni krug za decu koja su ostala neraspoređena nakon prvog upisnog ciklusa.
Na osnovu kojih kriterijuma deca biraju buduće zanimanje i da li država vodi računa o tome koliko će u budućnosti određeni profili Srbiji stvarno biti potrebni.
Nakon polaganja zvršnih ispita i čekanja rezultata, situacija je sada, ipak, mnogo opuštenija – potrebno je samo doneti diplome i ostala dokumenta.
Kad kompjuter obračuna bodove i kada budući srednjoškolci saznaju gde treba da se upišu, sve što je potrebno jeste da dođu i popune prijavu za upis. Kako se uopšte bira gde će se upisati? Odgovori na to pitanje najrazličitiji su mogući, od besmislenih – škola mi je blizu kuće, preko onog čuvenog da će u istu ići drugari iz osnovne, do nekih malo proračunatijih razloga – koje bolje od đaka znaju njihovi roditelji.
No, odgovor „da bih se što lakše zaposlio“ nije se mogao čuti od budućih srednjoškolaca.
Ipak, u Ministarstvu prosvete tvrde da o tome razmišlja država: „Tu se mora poći s jedne strane i pre svega, od potreba preduzeća s obzirom na to da je sada ultimativna stvar zapošljavanje mladih i ne dozvoliti da mladi predugo ostaju na tržištu rada i, sa druge strane, obrazovanje, interesovanje učenika i njihovih roditelja u tom smislu“, kaže Radovan Živković iz Ministarstva prosvete i nauke.
Upis će trajati i u utorak, a za učenike koji su ostali neraspoređeni, tada počinje i drugi upisni krug.
Raspored po školama biće objavljen 9. jula, a istog dana će se obaviti i upis.
Opširnije u prilogu:



