Rezolucije o Srebrenici koje su u svojene u američkom Kongresu i Evropskom parlamentu ulaze u dugoročnu političku agendu tih tela, kaže za N1 nekadašnji diplomata Pavle Jevremović.
Dok rusko „ne“ i Srbija i Republika Srpska vide kao podršku i dokaz iskrenog prijateljstva dva naroda, pojedini analitičari smatraju da je, u napetoj atmosferi između Istoka i Zapada, pitanje veta zapravo geopolitičko.
Pavle Jevremović, nekadašni ambasador pri UN, na pitanje da li su rezolucije koje su usvojene u američkom Kongresu i Evropskom parlamentu manje važne od one koja nije usvojena u UN, kaže da postoji suštinska razlika.
Američko zakonodavno telo donelo je rezoluciju i sada to ulazi u dugoročnu političku agendu Kongresa, navodi on.
Kako kaže, slično je i sa Evropskim parlamentom. „Rezolucija ulazi u političku agendu i u budućnosti, u raznim lobističkim grupama, može biti ponovnog reaktiviranja, u smislu citiranja rezolucije i zahteva da se reafirmišu neki stavovi“.
Srbija nije tražila zvanično od Rusije veto u SB UN, kako se ne bi pozicionirala protiv EU kojoj teži, ali je Rusija ipak tako glasala. Upitan da li treba da očekujemo da će nas Moskva podsećati na to, kaže:
„Malim zemljama je vrlo važno korektno, pristojno ponašanje. Mi smo u izvesnoj moralnoj obavezi prema Rusiji, jer nam je izašla u susret, kod pitanja koje je za nas bilo značajno“.
Ipak, kako ističe nekadašnji ambasador, ovde se u dobroj meri ipak radi o podudarnosti interesa.
Pogledajte gostovanje Pavla Jevremovića u Dnevniku N1:





