Akademik: Zapad hoće naše minerale koje dajemo budzašto, priča o litijumu - da skrenu pažnju s toga

author
N1 Beograd
24. jul. 2024. 14:12

Akademik Slobodan Vukosavić smatra da je cilj priče o litijumu da se skrene pažnja sa toga da Zapad hoće naše minerale, ali ne i litujum, čija cena je u poslednje dve godine strmoglavo pala i razvijaju se nove vrste baterija koje nemaju opasnosti koje nose litijumske baterije.

"Postoji čitav niz tehnologija i velike zemlje kao što je Kina već proizvode automobile sa tim novim baterijama. I Kina je daleko više odmakla, brže razvija te tehnologije nego ostatak sveta", naveo je Vukosavić.
On u N1 Studio Live ističe da je u toku rudarski desant na Srbiju, kao i da se "dogodilo da popušta hegemonija Zapada koju je imao u svetu i teško je sada dobijati kineske, ruske, indijske, brazilske resurse".

"Čak i u tradicionalnim rudarskim kolonijama, gde narod umire od trovanja u Africi, dolaze sad Kinezi koji nude čisto rudarenje i afričke zemlje polako potiskuju zapadne kompanije. Tako da je sada stvarno sužen prostor... ne možete da nabavite minerale", navodi on.

Dodaje da na Zlatiboru ima mangana, oko Valjeva hroma, u Mačkatici molibdena, u Stragarima nikla, na Rudniku kobalt, u Kučevu volfram, u Raški kadmijum, u Rađevini antimon, platina oko Vrnjačke banje, oko Gornjeg Milanovca magnezit, a oko Čačka grafita, koji je, kako kaže, jako važan za savremenu industriju.

Podsetio je da su do sada izdata rešenja Ministarstvo rudarstva za geološka istraživanja u Aranđelovcu, Badanji, Baljevcu, Beloj Crkvi, Belanovici, Blacu, Brajkovcu, Bujanovcu, Bukulji, Ceru, Čačku, Divcima, Dobrinji, Dudovici, Gornjem Milanovcu, Gorobilji, Jadarskom basenu, Jagodini, Jaloviku, Janoku, Ježevici, Kamenici Šabačkoj, Kniću, Koceljevi, Kosjeriću, Kragujevcu, Krajkovcu, Kraljevu, Krupnju, Lađevcima, Lajkovacu, Lazarevcu, Loznici, Lukavcu, Ljigu, Merošini, Mionici, Mrovski, Nišu, Osečini, Osladiću, Petlovači, Piskanji, Požegi, Preljini, Rači, Radušu, Raški, Rekovcu, Rekovačkom neogenom basenu, Siokovcu, Šapcu, Šatornji, Topoli, Trgovištu, Trnavi, Ubu, Ursulama, Valjevu, Valjevsko-mioničkom basenu, Varvarinu, Vladimircima i Vranju.

"Praktično, pokrivena je cela Srbija", zaključuje.

Dodaje da je namera "da se dođe do naših minerala, zašto baš kod nas, jer ih praktično predajemo budzašto, to je bila dosadašnja praksa".

Navodi i da je SANU imala naučni skup 2021, gde su razmotreni svi aspekti rudarenja litijuma i nedvosmisleno je zaključeno da "nemamo nikakav interes da iskopavamo litijum i da te planove treba saseći u korenu".

Takođe, ukazuje i da ćemo teško moći da budemo konkurencija Kinezima, koji su najveći svetski proizvođači električnih automobila, kao i da se u našoj zemlji ključni ugovori čuvaju kao najstroža tajna, te se ne zna koliko će se električnih automobila proizvoditi u Kragujevcu i koliko ćemo od toga zarađivati.

"Velike i ozbiljne zemlje, kao što je Kina, žele da izvoze svoje veoma jeftine električne automobile u Evropu. Uspevaju da nađu način da zaobiđu administrativna ograničenja koja uvodi EU. Oni upravo prave fabriku u Turskoj, koja će proizvoditi 150.000 automobila", kaže Vukosavić.

Misli da je drugi razlog za rudarski desant na Srbiju i to, što su najpoštenije rekli Nemci, "da se njima ne sviđa naše prisutstvo na Balkanu, naša brojnost, površina koju pokrivamo, naši interesi, naša posebnost, naša sklonost da budemo savremeni".

"Šta bi vi onda želeli da uradite u Srbiji, da bi rasrbili Balkan. Najefikasnije što možete da uradite, to je da pravite rudnike, da srpskog seljaka terate sa njegove njive, da ljude koji imaju po petoro dece, terate odatle gde žive sa njihove dedovine, da deca više ne mogu da idu tu u školu, da zagadite životnu sredinu", ocenjuje.

Ističe da je rudarstvo veoma važno Srbiji, ali da je neophodno razviti koncept rudarenja bez deponija i ispuštanja vode u okolinu.

Kaže da već postoje rudnici koji funkcionišu na tom principu, ali je to nešto skuplje.

Insistira da mi treba da formiramo rudarske kompanije u Srbiji, pa će onda naše rudarske kompanije ići u druge zemlje da tamo kopaju.

"Nisam za to da postanemo rudarska kolonija, zato što sudbina rudarskih kolonija, zemalja koje imaju najveći udeo rudarenja u BDP, jako je mračna, oni žive po 10-15 godina kraće od nas, imaju mnogo manje prihode i društvo se u potpunosti dezintegriše, ne postoje institucije", ukazuje.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama