„Ako nam deca idu sa severa KiM i čitavog KiM, bojim se da je borba uzaludna“

Vesti 24. apr 202311:02 35 komentara

Severna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok juče su dobili nove gradonačelnike. Na vanrednim lokalnim izborima u tim opštinama, koje je Srpska lista bojkotovala, izašlo je svega 3,47 odsto birača, uglavnom Albanaca. I dok albanske stranke proglašavaju pobedu na izborima, Srbi u četiri opštine na severu strahuju od novih tenzija, a iz Beograda poruke da je bojkot uspeo i da je premijer Kosova Aljbin Kurti poslat u politički kontejner. Iz Međunarodne zajednice poruke da su izbori održani u skladu sa kosovskim ustavom i da žale zbog neučešća svih stranaka, a jedino pozitivno iz svega, prema oceni svih strana, jeste to da su izbori protekli mirno i bez incidenata.

Bivši ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović kaže da je „veoma teško odgovoriti na pitanje šta će se dešavati narednih nekoliko dana i nedelja na severu KiM“.

„Ali je sigurno da ćemo i dalje imati institucionalni vakuum, bezbednosni vakuum, i dalje ćemo imati prisustvo specijalnih jedinica, i dalje će se kršiti osnovna ljudska i građanska prava… Sa te strane, siguran sam da neće doći do promena, svakako da smo zabrinuti da li će postojati nove tenzije, posebno ako Priština bude na jedan nelegitiman način počela da implementira jučerašnje rezultate izbora. Siguran sam da će Priština pokušati da na silu implementira jučerapnje izbore, ali opet postoji neka nada da će postojati razum i mogućnost da se dođe do nekog dogovora da ne dođe do eskalacije sukoba“, kaže on.

Ističe da i sada ljudi odlaze sa severa KiM.

„Mladi i dalje napuštaju sever KiM, to se malo u javnosti govori. Ne treba nama ni teritorija, nama su važni ljudi, ako nam deca idu sa severa KiM i čitavog KiM, bojim se da je borba uzaludna, jer sve drugo sem da mladi ovde opstaju, da mladi vide ovde svoju perspektivu, ekonomsku mogućnost, to bi po meni trebalo da bude glavni cilj, ovo što se do sad radilo, sve više je udaljavalo nas Srbe sa Kosova, od Prištine, pa i Beograda, jer mnogo mladih odlazi i van Srbije“, kaže on.

Pročitajte još

Stefan Surlić sa FPN kaže da se često moglo čuti kako su izbori bez legitimiteta, a on dodaje „i bez legaliteta“.

„Ove opštine ne mogu da funkcionišu u nekom normalnom kapacitetu, na taj način se samo produžava agonija, mislim da ovi izbori samo produžavaju agoniju i to opšte stanje neizvesnosti koje Srbi osećaju već dve decenije“, kaže on.

Ovi izbori su, dodaje, odličan lakmus papir za ponašanje sve tri strane.

„Prištini uopšte nije bilo u interesu da održi izbore u kojima će Srbi u potpunosti da učestvuju. U albanskim medijima se osećala doza radosti i zadovoljstva, samim tim poništavaju sve ono što se tvrdi kako Srbe doživljavaju kao građane ravnopravne sa Albancima“, kaže on.

Ističe da ni ZSO, ni funkcionisanje opština na severu nisu sami po sebi cilj.

„Pogotovo ne međunarodnim akterima, oni na Srbe sa KiM gledaju samo kao na jednu kartu kako da odobrovolje Beograd za vrlo teške kompromise u budućnosti. Izbori su ogolili jedan odnos prema Srbima na KiM koji se uopšte ne tretiraju kao politički i društveni činilac“, kaže on.

Bogdanović kaže da stanovnici na severu KiM od potpisivanja Briselskog sporzauma „doživljavaju okupaciju“.

„Juče se desio jedan prirodni otpor, znamo da su Srbi nerado izlazili na izbore koji su se održavali od 2013. godine, jedino su pod pritiscima ili prisilom morali da izlaze da ne bi izgubili svoja radna mesta. Ta takozvana okupacija je od 2013. godine, od tad bukvalno Srbije je na severu KiM sve manje, jedino je imate u obasti zdravstva i prosvete“, kaže.

Ponavlja da je neizlaženje na jučerašnje izbore „prirodan otpor“.

„Jer Srbin nerado izlazi na kosovske izbore. Ja nisam video da je bilo kakav pritisak postojao i od Beograda i od Srpske liste za bojkot izbora, čak je jučerašnji dan bio toliko normalan, neobičan, ja sam imao prilike da odem i do Kosovske Mitrovice, niko ne priča o izborima, nisu postojale ni tenzije koje su izazvali ti izbori ranijih godina“, kaže.

Dodaje da je bilo „vrlo lako izvodljvio da juče bukvalno niko ne izađe“.

„To je bilo očekivano, nešto što prati duži niz godina zabrinutost, neizvesnost, neperspektivnost življenja ovde na KiM“, kaže.

Prema Bogdanovićevim rečima, „međunarodna zajednica ima svog udela, da diktira neke stvari, ali moramo uvek da pođemo od sebe“.

„Od Prištine, da vidimo šta smo mi uradili, dokle smo mi stigli, koje smo mi pogrešne poteze vukli, što smo mi prihvatali neke sporzaume, a nismo bili u stanju da ih implementiramo. Znamo šta Priština misli, znamo šta Priština hoće, ali nažalost još ne znamo šta mi, Srbi sa KiM, a i zvanični Beograd hoće na ovim prostorima“, kaže.

Komentarišući izjave premijerke Ane Brnabić, kaže da „takva retorika koja dolazi iz Beograda može samo Srbima na KiM da nanese zlo“.

„Mnogi se čude kako međunarodna zajednica trpi ili prihvata izjave koje dolaze i od predsednika i od premijerke i od zvaničnika ove vlasti. Međunarodnoj zajednici je očigledno cilj da što pre reši problem Kosova, verovatno postoji prećutni dogovor – pričajte vi za unutrašnju upotrebu šta hoćete. Sumnjam da je postojao neki dogovor između Beograda, Prištine i međunarodne zajednice“, kaže Bolgdanović.

On naglašava da je „ovakvo stanje neodrživo“.

„Samo nas vodi u što više iseljavanje pre svega mladih ljudi koji ne vide perspektivu na ovim prostorima, ne možete vi opstanak Srba na Kosovu kupovati novcem, to je greška. Mi smo ovde u takvoj situaciji da moramo da očigledno trpimo sve i da na takav način se ophodimo i prema Prištini i prema Beogradu i prema međunarodnoj zajednici, jer ovo ne vodi nikuda“, kaže.

Surlić kaže da izjave albanskih zvaničnika „ne dovode do nekog pomirenja“.

„Ja ne želim da verujemd a je to etnički inženjering, želim da verujem u modalitet multietničnosti. Govori se o tome da možda postoji neki tajni plan o tome, ja isključujem tu opciju, politika koja se vodi dovodi do toga, ali politika Prištine koja sistemski diskiriminiše Srbe na Kosovu“, kaže.

Dodaje da „vidimo da trenutno situacija na terenu uopšte ne remeti proces dijaloga“.

Bogdanović kaže da bi najbolja izlazna strategija bila da „ipak taj statut ZSO bude prihvaćen i nađe se kompromis po tom pitanju“.

„Međutim, ja stvarno ne verujem u to čudo, jer očigledno da Priština, koja je pripremila taj statut, a ne upravljački tim kao što bi po Briselskom sporazumu trebalo, verovatno će uvažiti sve stvati koje je Ustavni sud 2015. proglasio neustavnim. Ako imamo sve to u vidu, onda nama takva zajednica uopšte ne treba, i ako bi se prihvatilo sve što je 2013. sva ovlašćenja, mislim da je ta zajednica ponovo ništa, ne vidim razlog za neki veliki optimizam“, kaže.

Ističe da „godinama unazad vidimo da se ovde situacija samo pogoršava, ništa ne ide napred“.

„Nama nema opstanka na ovim prostorima ako ne uspemo da ispregovaramo teritorijalnu autonomiju, gde ćemo imati konkretne nadležnosti, gde će se stvarno Srbi pitati za svoju budućnost, ne samo retorički, ne samo izjavama, nego da se to oseti na terenu, da vsaki građanin na KiM oseti te blagodeti, a bojim se da ne idemo u tom pravcu, jer očigledno da Prištini nije stalo da izađe u susret srpskoj zajednici po tom pitanju“, kaže.

Govoreći o prijemu Kosova u SE, kaže da „SE jeste krovna organizacija što se tiče poštovanja ljudskih i građanskih prava, ali da jeste licemerno da baš u ovim trenucima do bude na dnevnom redu“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare