Albahari: Obustava rada REM – odugovlačenje sa odlukom o petoj frekvenciji

Vesti 08. dec 202221:00 2 komentara

Narodni poslanik Pokreta slobodnih građana Natan Albahari ocenjuje da je odluka REM da obustavi rad, zbog toga što im je, kako su naveli u večerašnjem saopštenju, "ozbiljno ugrožena nezavisnost u radu i bezbednost članova Saveta, kao i svih zaposlenih u REM", prosto odugovlačenja sa donošenjem odluke o petoj frekvenciji.

„Kako REM može da stupi u štrajk, ne znam šta to znači. To nije nezavisna insitucija i uopšte ne radi u skladu sa zakonom“, smatra Albahari.

Povezane vesti

On za navode REM da su godinama izloženi pritiscima dela opozicionih političkih stranaka, nezavisnih medija i dela organizacija civilnog sektora, kaže da ne bi rekao da su to neki pritisci, „već potreba da rade po zakonima i propisima“.

„Oni to nisu radili kad su dali prve četiri frekvencije, to smo videli i u izveštaju Evropske komisije, sada čekamo za petu, za koju su već rokovi istekli. Prosto mislim da je to odugovlačenje sa donošenjem odluke o petoj frekvenciji. Ovo je manipulacija javnog mnjenja, još jedna produžena ruka SNS“, zaključuje Albahari u emisiji Iza vesti o odluci REM da obustavi rad, što su saopštili posle večerašnje telefonske sednice.

Savet REM-a je 10. avgusta raspisao javni konkurs za izdavanje jedne dozvole za emitovanje televizijskog programa na području cele Srbije, na koji su se prijavile televizije Nova S, Kopernikus, Kurir i BK.

Na prethodnom konkursu, dozvole za frekvencije s nacionalnom pokrivenošću na rok od osam godina dobile su televizije: Pink, Hepi, Prva i B92.

Bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji Zoran Ivošević kazao je da je rok za dodelu pete nacionalne frekvencije istekao 26. novembra i da nije tačna izvjava predsednice Saveta REM Olivere Zekić da rok za odlučivanje o dodeli pete nacionalne frekvencije nije predviđen.

U znak protesta zbog, između ostalog i toga, televizije N1 i Nova S su odlučile da ne emituju program od 6. do 7. decembra u ponoć, sa crnim ekranom na kojem je pisalo – Mrak u Srbiji bez slobodnih medija.

Cirkus u skupštini

Na pitanje da li je ono što se poslednjih dana dešava u Skupštini Srbije, gde smo svedoci svađa i uvreda između poslanika pozicije i opozicije, regularno ili vanredno stanje, on kaže da jeste vanredno stanje, ali je rezultat nepoštovanja poslovnika i pravilnika, i „ako vlast nastavi da guši naša prava (opozicije), onda će takva situacija da se nastavi“.

Povezane vesti

„Ne očekujemo da se izglasaju naši zakoni i dobiju većinsku podršku, ali mi imamo pravo da se naš glas čuje“, ističe.

Dodaje da do sada u novom sazivu Skupštine nije bila nijedna redovna sednica, sve su bile po hitnom postupku, „jer u tom slučaju ne možete kao opozicija da date predloge za dopunu i izmenu dnevnog reda“.

Ocenjuje i da je parlament trenutno slika našeg društva i nedostatka vrednosti.

„Očigledno smo zaboravili da možemo da vodimo normalne debate, da se držimo argumenata… to se ovde nažalost potpuno izgubilo. Kao što imamo nasilje u školama, tako imamo i u parlamentu“, navodi.

Međutim, kaže da je skupština i sa svim manama i preprekama, „jedina institucija kroz koju mi možemo da delujemo u okviru zakona, i koliko god nas pritiskali, imamo jednu vrstu minutaže, naš glas može da se čuje, ne može u meri u kojoj nam zakon i poslovnik propisuje“.

„Na kraju dana, borba u parlamentu je efikasniji način, nego biti van te institucije“, zaključuje.

Da li Srbija menja spoljnopolitički kurs?

A na to šta misli o novoj francusko-nemačkoj verziji za rešenje pitanja Kosova, u kojoj se, prema saznanju lista Danas, Kosovu daje članstvo u Savetu Evrope i UN, dok Srbija dobija Zajednicu srpskih opština, on kaže da se, dok čovek ne vidi svojim očima ne može zasigurno znati šta se nalazi u tim predlozima, ali da mu je sporno to da ne mogu ni Kosovo, ni Srbija, ni EU da kažu da li će Kosovo postati članica UN, jer odluku o tome donosi Savet bezbednosti, u kojem će Rusija i Kina najverovatnije staviti veto, čak iako Beograd pristane na to.

Povezane vesti

„Suština svih ovih non pejpera je neki model koji se bazira na modelu dve Nemačke – u ovom trenutku se od Srbije ne bi očekivalo da prizna Kosovo, ali da se Srbija prema Kosovu ponaša kao da je nezavisno“, smatra Albahari i dodaje da ne veruje da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić dati „tu neku vrstu nezavisnosti Kosovu“.

Upitan da li je time što se Vučić usaglasio sa deklaracijom u Tirani, koja je izdata posle samita EU i Zapadnog Balkana a koja je podrazumevala i uvođenje sankcija Rusiji, najavljena promena spoljnopolitičkog kursa Srbije, on podseća da sam Vučić nije rekao da se usaglasio, ali nije ni negirao.

„Oni vole tako da funkcionišu – da nismo ni tamo ni vamo“, navodi i dodaje da je to „vrsta šizofrenije u kojoj mi živimo već deceniju“.

„Balansiranje između Istoka i Zapada, to sedenje na dve stolice je neodrživo“, ističe.

Takođe podseća kakva je bila Vučićeva argumentacija od početka rata u Ukrajini zašto ne može da se usaglasi sa evropskim sankcijama Rusiji – od „ne možemo da zauzmemo stav jer imamo izbore, preko ne možemo da zauzmemo stav jer nemamo vladu, do trenutnog – ne možemo bez ruskog gasa“.

„Dato je obećanje da čim Srbija obezbedi druge izvore energenata, ona će se uskladiti sa spoljnom politikom EU“, kaže on da je čuo u diplomatskim izvorima.

Nije optimista da ovo ipak znači promenu našeg spoljnopolitičkog kursa.

„Za par nedelja će ovo da se zaboravi… Voleo bih da je ovo pozitivan razvoj situacije, da kažemo da idemo u Evropu, ali sedim u skupštini i ne vidim da su spremni da idu u tom pravcu. SNS i Vučiću su u prvom planu da ostanu na vlasti, a ako treba, da bi to uspeli da se malo približe EU, oni će to da urade“, zaključuje Albahari.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare