Analiza: Istorija EU nudi model za pomirenje Srbije i Kosova

Vesti 29. mar 202310:08 22 komentara
REUTERS/Ognen Teofilovski

Proces normalizacije između Srbije i Kosova zahteva duboku i temeljnu saradnju sa obe strane, slično procesu pomirenja nakon Drugog svetskog rata između Nemačke i Francuske, pišu Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i Arban Mehmeti, istraživač i doktorand na Humbolt univerzitetu u Berlinu.

”Svi počeci su teški, posebno oni koji počinju iznova i iznova. Uskoro ćemo saznati da li će najnoviji pokušaj Zapada (EU-SAD) da reši najveći problem na Balkanu u poslednje dve decenije biti uspeh ili neuspeh. Ostaje da se vidi da li će Srbija i Kosovo u kratkom roku za primenu sporazuma, prihvatiti evropski put i početi da govore jezikom mira i krenu putem pomirenja”, pišu Igor Bandović i Arban Mehmeti u kolumni za „Euractiv“, prenose „Vijesti“.

Oni navode da proces normalizacije koji su zamislili autori predloga po mnogo čemu podseća na posleratna iskustva ljudi u Francuskoj i Nemačkoj, dok su za izazov priznanja autori razmotrili model odnosa između dve Nemačke. Bandović i Mehmeti kažu da je to utrlo put za poboljšanje odnosa između dve zemlje iako Istočna Njemačka nije dobila puno diplomatsko priznanje od Zapadne Nemačke.

Povezane vesti

Srbija i Kosovo su 27. februara 2023. prihvatili “francusko-nemački predlog” za normalizaciju odnosa, a 18. marta su se dogovorili o implementacionom aneksu koji se smatra obavezujućim, ali ga nisu potpisali. Bandović i Mehmeti ocenjuju da je to ustupak predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću iz unutrašnjih političkih razloga.

Sporazum uključuje posebne aranžmane i garancije za obezbeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu sa ciljem normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, poštovanja teritorijalnog integriteta i autonomije, zaštite ljudskih prava i prava manjinskih zajednica, mirnog rešavanja sporova i produbljivanja dalje saradnje. Aneks o implementaciji pruža detaljan plan za strane da primene sporazum brzo i efikasno uz nadzor EU preko Zajedničkog odbora za praćenje, podsećaju autori.

Bandović i Mehmeti kažu da su reakcije Kosova i Srbije na sporazum bile pomešane i na početku prvenstveno negativne i citiraju jednog diplomatu EU: “Obe strane su nezadovoljne sporazumom, i to je dobro za sporazum”.

Međutim, kako ističu, postoje mnogi izazovi za njegovu primenu.

”Obe strane pokušavaju da ubede svoju javnost da nisu odstupile od ranije povučenih crvenih linija – Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, a Kosovo ne dozvoljava formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO). Predsednik Vučić još se nije obavezao na punu primenu”, pišu autori.

U članku se navodi da glavni problem ostaje redosled prvih koraka dve strane, pri čemu su obaveze Srbije pre svega negativne, a tek će se videti koji će prvi koraci biti preduzeti. Za Kosovo, ZSO je prioritet, što uključuje nekoliko preduslova koje treba ispuniti.

Dodaje se da najava Srpske liste, stranke kosovskih Srba, da će bojkotovati predstojeće lokalne izbore ne služi toj svrsi i da se očekuje da će glavni podsticaj biti donatorska konferencija koja će se održati u roku od 150 dana, od koje će Kosovo i Srbija imati koristi ukoliko sprovedu sporazum i aneks o implementaciji.

ALJBIN KURTI
Tanjug/Miloš Milivojević

Sporazum i aneks će postati integralni delovi procesa pristupanja Kosova i Srbije Evropskoj uniji. U slučaju Srbije, nesprovođenje sporazuma bi moglo da uspori njen pregovarački proces ka članstvu u EU, i dovesti do suspenzije pomoći EU i pristupnih pregovora, uz mogućnost suspenzije bezviznog režima i smanjenja investicija. Kamen spoticanja za Kosovo u sporazumu i njegovom aneksu je stvaranje i uspešna primena šireg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, pišu Bandović i Mehmeti.

”Proces normalizacije između Srbije i Kosova zahteva duboku i temeljnu saradnju obe strane, sličnu procesu pomirenja između Nemačke i Francuske. Ovaj proces je uključivao priznanje zločina počinjenih tokom rata, programe kulturne razmene, simbolične gestove, ekonomsku i političku saradnju i obrazovanje”, kažu autori.

Pospešivanjem uzajamne podrške svojim putevima ka članstvu u EU, Srbija i Kosovo se mogu postaviti kao politički saveznici i zagovornici međusobnih evropskih ambicija.

Dodaju da Srbija još nije priznala zločine srpske vojske i policije tokom rata. Što se tiče programa kulturne saradnje, nedavno osnovana Regionalna kancelarija za saradnju mladih mora imati jedinstven mandat za Kosovo i Srbiju. Bandović i Mehmeti navode da su se francuski predsednik Šarl de Gol i nemački kancelar Konrad Adenauer 1962. godine sastali u malom gradu Remsu da potpišu ugovor o prijateljstvu između dve države.

Aleksandar Vučić
REUTERS/Ognen Teofilovski

”Predsednik Vučić i premijer Aljbin Kurti takođe mogu naći neko simbolično mesto na Kosovu i potpisati sličan pakt”, navodi se u članku.

”Pospešivanjem uzajamne podrške svojim putevima ka članstvu u EU, Srbija i Kosovo se mogu postaviti kao politički saveznici i zagovornici međusobnih evropskih ambicija. U duhu promovisanja kulturne razmene i razumevanja, Francuska i Nemačka su demonstrirale vrednost obrazovanja uvođenjem kurseva francuskog i nemačkog u školama, što je pomoglo njegovanju odnosa između njihovih građana”.

U istom duhu, smatraju, Bandović i Mehmeti, od ključnog značaja je dati prioritet i jačati programe obrazovne razmene između univerziteta u Srbiji i na Kosovu, naročito u svetlu nedavnih javnih pretnji akademskim građanima.

Autori podsećaju da je taj proces trenutno “na ledu” i kao jedan od razloga za zabrinutost navode potencijalni neuspeh ispunjavanja očekivanja građana Srbije i Kosova.

”Stoga, obe strane se moraju usredsrediti na to da prodaju mirovni proces na osnovu njegovih opipljivih koristi, kao što su povećani pristup jedinstvenom tržištu EU, bolja infrastruktura i veća regionalna stabilnost. Jedna od koristi je nezamućena atmosfera između ljudi i društava oslobođenih mržnje. Put ka normalizaciji je nesavršen, dug i pun prepreka, kao i ovaj sporazum, ali je važno da se ide napred sa njim”, zaključuje se u kolumni.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare