Bivši diplomata: Rusija nametnula Srbiji potpisivanje sporazuma u Njujorku

Vesti 26. sep 202220:47 13 komentara

Profesor Američkog univerziteta u Rimu Damir Grubiša kaže za N1 da je plan o konsultacijama sa Rusijom koji su na marginama 77. zasedanja Generalne skupštine UN potpisali ministri spoljnih poslova iz Beograda i Moskve, Nikola Selaković i Sergej Lavrov, "vrlo atipična pojava". Ističe da je to "manifestni čin koji je Rusija nametnula Srbiji", kao i da je "srpska diplomatija to napravila iz oportunizma, ali da je to škodljivo za samu Srbiju, u smislu da će to otežati njen put ka EU".

Grubiša koji je bivši diplomata, koji je i sam bio savetnik pri misiji Jugoslavije u UN, navodi da su uvek imali konsultacije u svetskoj organizaciji, ali bez ikakvih potpisanih ugovora.

Povezane vesti

„Potpisivanje takvog protokola baca sumnju na orijentaciju Srbije“, ocenjuje on i dodaje da misli da je srpsko stanovništvo pri stavu da Srbija treba što pre da uđe u EU, ali da nažalost postoji jaz između vođstva i javnog mnjenja, kao i da „Srbija treba da se orijentiše da što pre ispuni zadatke iz pregovora“ sa Unijom.

Sporazum koji su parafirali Sergej Lavrov i Nikola Selaković u Njujorku, o konsultacijama dva ministarstva izazvao je oštre reakcije i u Beogradu i u Briselu. Predstavnici Evropskog parlamenta kažu da je reč o skandalu, dok ministar spoljnih poslova Nikola Selaković poručuje da su takve kritike pokušaj da se Srbija potkopa.

U Njujorku su Srbija i Rusija 23. septembra stavile potpis na važan diplomatski dokument, za koji je Selaković rekao da je tehnička stvar, koja se sprovodi od 1996. godine.

Meloni – povratak jednog konzervativnog cunamija

Komentarišući pobedu konzervativne koalicije na parlamentarnim izborima u Italiji, predvođene Đorđom Meloni, kaže da je ona „simptom jednog stanja ne samo u Italiji, već u celom svetu.

Povezane vesti

„To je povratak jednog konzervativnog cunamija. Ona se, nažalost, našla u povoljnim okolnostima da iskoristi krizu koju su izazvali pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i energetska kriza kao posledica njega. To je miks raznih stvari koje su doprinele da žena izuzetno konzervativnih stavova pobedi“, ocenjuje Grubiša.

On smatra da je u prvom redu zakazala građanska politička kasta.

„Meloni je pobedila na čelu desnog centra, što onda znači da je izgubio levi centar, ali on ne postoji u Italiji, postoji liberalni centar, a on ne može pobediti jer su vrednosti za koje se on zalaže vrednosti liberalnog kapitalizma koje očito ne korespondiraju sa potrebama građana – nezaposlenost je ogromna, inflacija je velika, građani su nezadovoljni“, ukazuje Grubiša i dodaje da je Meloni iskoristila sve te negativnosti, a postoji i „nedorečnost izbornog sistema koji je napravljen da bi taj centar preživeo, ali je zapravo na tom sistemu on i pao“.

Zaključuje da je u Italiji „pobedila nova forma autoratirizma i nacionalizma, pomešana sa mnogim sastojcima fašizma“.

Podseća na izjave Melonijeve kada je imala 19 godina i predvodila omladinu Nacionalne alijanse da su jedine greške italijanskog fašističkog vođe iz Drugog svetskog rata Benita Musolinija bile što je uveo rasne zakone i što je započeo rat, „a sve drugo je bilo dobro“. Dodaje da Meloni to sada sve poriče.

„Ona je krenula sa nacionalističkim stavovima. Njen slogan je ‘Bog, otadžina i porodica’, sebe predstavlja kao ženu, majku i hrišćanku, što pojedinačno samo po sebi nije ništa loše. Ali, kada to umešate sa nacionalizmom, ksenofobijom, rasizmom, mržnjom prema migrantima, to su sve elementi koji vode prema autoritarnom političkom sistemu“, kaže Grubiša.

Dodaje i da ako „uzmemo u obzir malu izlaznost i rascepkanost glasova, onda vidimo da je desna koalicija dobila zato što je bila kompaktna, monolitna“, a i izborni sistem je išao Meloni u prilog.

Smatra da su ovakvi rezultati izbora u Italiji posledica apatije birača, nezadovoljstva političkom kastom i samim izborima.

„Ovo je početak jedne nove stranice koju oni (desničari) žele da okrenu, a to je povratak na staro, a to je jedan autoritarni sistem. Ako nju (Meloni) slušate, ona je konzervativna, dubokih ksenofobnih stavova, nacionalističkih, suverenističkih poriva, njoj je uzor mađarski i poljski model“, navodi Grubiša.

Ocenjuje da u Italiji nikada nije došlo do defašizacije.

„Nikada nije izvršen idejni, kulturološki obračun sa fašizmom. Posle rata je došlo do masovne abolicije zločina fašizma. On je nastavio da postoji u svesti Italijana kao nešto što i nije bilo tako loše“, kaže Grubiša.

Dodaje i da je bivši premijer Italije Silvio Berluskoni omogućio dolazak Meloni tako što je izvršio tihu reviziju fašizma.

Navodi da je Meloni „atlantistički organizovana, i to ekstremno“, ali i da misli da će odložiti svoju ekstremističku politiku za neko bolje vreme, jer može da rizikuje, kao i Poljska i Mađarska, da joj budu uskraćeni fondovi pomoći EU.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare